Istaknuo je kako je sindikatima bio cilj da se u dva koraka do 2028. postigne iznos prosječne neto plaće od 2.200 EUR.
- Samim time bi 50 posto od toga bilo 1.110 EUR neto plaće. S ovim povećanjem neto plaća radnika raste s 800 na 860 EUR, ovisno o porezima jedinica lokalne samouprave. To je kap u moru potrebnog podizanja plaće za one radnike, kojih kako Vlada kaže, nema samo 50 tisuća - ima ih 150-200 tisuća.
Ustvrdio je kako Vlada RH ne želi reći da su svi radnici s takvim plaćama zaposleni u privatnom sektoru.
- U privatnom sektoru, ne svi, ali većina poslodavaca, generira izuzetno visoke godišnje dobiti, dijele dividende, malo ulažu u produktivnosti i onda naravno, nakon što podijele dobit, ono što je ostalo ide u plaće.
UGP: Radnici će dobiti veće plaće ako se i država odrekne dijela poreznih prihoda
Povodom Vladina povećanja minimalne bruto plaće od 1. siječnja oglasila se i Udruga Glas poduzetnika tražeći da se država odrekne dijela poreznih prihoda i omogući da veći dio zarađene plaće ostane radniku.
- Solidarnost se ne dokazuje tuđim novcem. Ako je vladi doista stalo do radnika, neka se i država odrekne dijela svojih poreznih prihoda i omogući da veći dio zarađene plaće ostane radniku, poručila je za HRT potpredsjednica Udruge Glas poduzetnika Kristina Bakula.
U priopćenju udruge stoji kako je UGP povećanje osnovnog osobnog odbitka sa 600 na najmanje 800 eura uvrstio među deset zahtjeva za rasterećenje gospodarstva koje su UGP i udruga Spasimo male obiteljske iznajmljivače (SMOi) predali vladi 19. listopada.
Cilj je, ističe se, jednostavan - da radnicima koji plaćaju porez na dohodak ostane više njihove zarađene plaće, bez dodatnog povećanja troška poslodavca.
- Rješenje smo već ponudili. Povećanje bruto plaće nije isto što i povećanje neto plaće. Ako Vlada želi da radnik stvarno osjeti povećanje, neka poveća osobni odbitak i tako preuzme svoj dio odgovornosti, istaknula je Bakula.
UGP smatra da najavljena pomoć poslodavcima tijekom prva tri mjeseca 2027. može ublažiti početni rast troška, ali da nakon toga povećani trošak rada ostaje trajan.
- Poduzetnik mora plaću isplaćivati svih dvanaest mjeseci, ne samo prva tri, ističe se u priopćenju poduzetnika, uz dodatak da UGP smatra kako privremene kompenzacijske mjere ne mogu zamijeniti trajno rasterećenje rada.
Prema Bakuli, mali poduzetnik ne može uredbom povećati svoj promet, narediti kupcima da više troše niti preko noći stvoriti novac za nove obveze.
- On svaki euro mora prvo zaraditi. Zato se rast plaća mora graditi na održivom rasterećenju rada, a ne samo na povećanju računa koji stiže poslodavcu, navela je.
UGP navodi da povećanje bruto plaće ne znači da cijelo povećanje završava u džepu radnika, budući da dio odlazi kroz doprinose i porezna davanja.
- Ako je cilj veći životni standard radnika, UGP smatra da država ima konkretan instrument kojim tome može izravno pridonijeti - povećanje osobnog odbitka na najmanje 800 eura. Solidarnost i pravednost moraju biti zajednička odgovornost države i poslodavaca, kaže se u priopćenju UGP-a.
Poslodavci su predlagali Vladi da podigne plaće radnika izmjenama poreza na dohodak, odnosno povećanjem neoporezivog dijela plaće. Ministar rada odgovara:
- To jednostavno u ovoj zakonskoj dinamici gdje vi morate donijet odluku o minimalnoj plaći, to metodološki nije provedivo, tako da u tom smislu smo bili malo zatečeni načinom na koji su poslodavci to predložili, rekao je Alen Ružić, ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
Poslodavci će se, kaže za HRT ministar, moći koristiti kompenzacijskim mjerama Zavoda za zapošljavanje, koji će im za siječanj, veljaču i ožujak nadomjestiti razliku između minimalne plaće u 2026. i one u 2027.
Država od plaće uzima više nego ikad
I dok najavljuje povećanje plaće država, ali i lokalne vlasti (gradovi, općine i županije), danas od radničkih plaća uzimaju rekordno visok postotak otkad postoje usporedivi podaci, piše Index.
Povezane vijesti
-
Zbog sve većih troškova poslovanja poslodavci očajnički traže načine kako zadržati najbolje radnike bez novih povećanja…
-
Da su, barem kada je u pitanju Brodsko-posavska županija, poslodavci u potrazi za radnom snagom sa srednjom stručnom…
-
Neprijavljeni rad odnosno tzv. rad na crno u Hrvatskoj je raširena pojava. Iako višestruko štetan za radnika jer ga…
Iako se nije uveo nijedan novi porez, mehanizam rasta plaća i mirovanja poreznih olakšica stvorio je skriveni teret, posebno za one s manjim primanjima.
Kako su objavili u članku koji u cijelosti možete pročitati ovdje, za medijalnu plaću (sredinu u Hrvatskoj), država kroz poreze i doprinose uzima čak 38% ukupnog troška plaće, dok je do 2021. taj udio bio između 33% i 34%. Najveći je udar na najniže plaće kod kojih je porezni ugriz skočio s 30% na 34%, što znači da se teret najviše prelijeva na građane s najnižim primanjima. Zašto se to događa? Plaće u državi rastu, ali osobni odbitak (dio plaće na koji se ne plaća porez) stoji fiksno na 600 eura. Zbog toga se svaki euro povišice odmah oporezuje i porez raste znatno brže od same plaće. U isto vrijeme gradovi bilježe rekordne prihode, jer porez na dohodak ide lokalnim proračunima. U 2025. godini oni su ubrali 3,9 milijardi eura, što je više nego dvostruko više u odnosu na 2021. godinu. Većina gradova drži maksimalne dopuštene stope poreza (20% i 30%). Rijeka i Bjelovar su rijetki primjeri većih gradova koji su odlučili smanjiti porezne stope i ostaviti radnicima više novca na računu.
Grad Slavonski Brod je iskoristio zakonsku mogućnost zadržavanja viših poreznih stopa kako bi kompenzirao ukidanje prireza. Odlukom o lokalnim porezima, u Slavonskom Brodu porezne stope na dohodak iznose: niža stopa - 20%; viša stopa: 30%. To znači da Slavonski Brod spada u veliku većinu od 489 gradova i općina u Hrvatskoj koje primjenjuju maksimalne standardne stope. Zbog toga radnici u Slavonskom Brodu osjećaju puni efekt "poreznih škara" – kako im raste plaća, tako gradskom proračunu automatski odlazi sve veći dio kolača, za razliku od primjera poput Bjelovara (18%) ili Rijeke (20% niža, ali smanjena s prijašnjeg maksimuma).
.jpg)