Raniji mrak donosi skrivene opasnosti za zdravlje

Evo što kaže struka
3 - 5 minute
Detalji
Vijesti
25.10.2026. 06:00
Infopix
Zimsko računanje vremena, koje je službeno započelo rano jutros vraćanjem kazaljki sa tri na dva sata ujutro, mnogima donosi toliko željeni sat vremena više u krevetu, ali i znatno kraće poslijepodnevne dane.
Iako su naši pametni uređaji promjenu odradili potpuno automatski, prelazak na zimski režim rada sa sobom nosi i ozbiljne promjene u našem organizmu koje ne bismo smjeli zanemariti. Stručnjaci upozoravaju da ova promjena, koja se naizgled čini bezazlenom, snažno utječe na ljudski bioritam, mentalno zdravlje pa čak i na fizičko stanje tijela.
Prelaskom na zimsko računanje vremena dramatično se smanjuje naša izloženost prirodnom dnevnom svjetlu. Zbog činjenice da mrak pada već oko 17 sati, ljudsko tijelo počinje prerano lučiti melatonin – hormon odgovoran za spavanje. Rezultat toga je izražen osjećaj umora, manjak energije i pad produktivnosti.
S druge strane, nedostatak sunčeve svjetlosti izravno smanjuje lučenje serotonina, poznatijeg kao hormon sreće. Upravo zbog toga oko 20 posto svjetske populacije osjeća zdravstvene i mentalne probleme nakon pomicanja sata. Sezonska depresija pogađa oko 1,6 milijuna ljudi diljem svijeta, uzrokujući potištenost, bezvoljnost i slabiju koncentraciju. Raniji mrak neizravno utječe i na povećanje tjelesne težine jer zbog manjka energije postajemo znatno manje fizički aktivni.
Ozbiljne prijetnje kardiovaskularnom sustavu
Poremećaj u ciklusima spavanja i buđenja nije samo estetski ili emotivni problem. Liječnici ističu kako nagla promjena ritma utječe na povišenje krvnog tlaka te narušava mentalni mir, što su ujedno i glavni okidači za srčane probleme.
Jelovnik protiv zimske potištenosti: Što jesti za više serotonina?
Kako bismo doskočili padu energije i potaknuli lučenje hormona sreće, nutricionisti savjetuju prilagodbu prehrane. Tijelo serotonin stvara iz aminokiseline triptofana, koju moramo unijeti kroz hranu. Izvrstan zimski štit protiv lošeg raspoloženja pružit će sljedeće namirnice:
  • Plava riba i losos: Bogati su omega-3 masnim kiselinama koje pomažu mozgu u boljoj regulaciji raspoloženja.
  • Jaja i mliječni proizvodi: Jaja (osobito žumanjak) te sirevi poput mozzarelle ili cheddara obiluju triptofanom.
  • Zeleno lisnato povrće: Špinat, kelj i blitva sadrže folnu kiselinu, ključnu za sintezu serotonina i dopamina.
  • Banane i orašasti plodovi: Banane sadrže vitamin B6 koji izravno sudjeluje u stvaranju hormona sreće, dok su bademi i orasi izvrstan izvor zdravih masnoća i minerala.
  • Tamna čokolada: S minimalno 70% kakaa, ona potiče lučenje endorfina i trenutno popravlja raspoloženje. 
Najranjivije skupine: Kako promjenu podnose djeca, a kako stariji?
Istraživanja pokazuju da pomicanje sata ne pogađa sve jednako, a unutarnji biološki sat najosjetljiviji je kod djece i starijih osoba. 
Djeca i bebe se snažno oslanjaju na strogo utvrđene rutine. Jesenski prijelaz kod njih često rezultira preranim buđenjem i općom nervozom jer se njihov organizam teže navikava na to da sunce ujutro izlazi kasnije. Stručnjaci savjetuju roditeljima da dječji raspored spavanja, buđenja i obroka prilagođavaju postupno kroz nekoliko dana te da ih ne drže budnima pod svaku cijenu. 
Starije osobe pak prirodno imaju plići san i češće pate od nesanice, pa čak i prividni dobitak od sat vremena sna za njih može biti šok. Kod starijih se lakše narušava cirkadijalni ritam, što u prvim danima nakon pomicanja sata može dovesti do pojačane smetenosti, rasta krvnog tlaka te povećanog rizika od kardiovaskularnih smetnji. [1]
 
Znanstveno istraživanje provedeno na Sveučilištu Turku u Finskoj otkrilo je zabrinjavajući podatak da pomicanje sata, kako u listopadu, tako i u ožujku, izravno povećava rizik za ishemični moždani udar, koji čini čak 85 posto svih moždanih udara u svijetu. Tijelo se od šoka uzrokovanog pomicanjem kazaljki mora oporavljati danima. Zdravstvenih problema ima i kod prelaska na ljetno računanje vremena, gdje su istraživanja pokazala povećan broj automobilskih nesreća u danima nakon pomicanja kazaljki sata prema naprijed, čemu su najvjerojatnije uzrok umorni i neispavani vozači.
Rješenje stručnjaka: Ključ je u „higijeni spavanja“
Kako bi se organizam što bezbolnije prilagodio novom vremenu i ostao zdrav, neurolozi i psiholozi preporučuju hitno uvođenje stroge higijene spavanja kroz nekoliko ključnih koraka.
Prva važna preporuka stručnjaka je gašenje svih ekrana na vrijeme, što znači da bismo gledanje u mobitele, tablete, računala ili televizore trebali u potpunosti izbjegavati najmanje sat vremena prije odlaska na počinak jer plavo svjetlo dokazano blokira prirodno opuštanje organizma. Također, ključno je uspostaviti fiksnu rutinu spavanja, pa bi se odlazak na počinak i jutarnje ustajanje trebali odvijati uvijek u približno isto vrijeme, što bez iznimke vrijedi čak i tijekom vikenda ili dana godišnjeg odmora.
 Posebnu pažnju treba posvetiti i unosu stimulansa, zbog čega bi kofein i alkohol trebalo potpuno eliminirati iz konzumacije u razdoblju od četiri do šest sati prije planiranog odlaska na san. Za lakši prijelaz u duboki san preporučuju se umirujući rituali, pa prije samog lijeganja u krevet prakticirajte opuštanje uz toplu kupku, a po potrebi koristite i praktična pomagala poput maski za oči ili čepića za uši.
Uz pravilnu higijenu spavanja, stručnjaci podsjećaju kako su redovita fizička aktivnost i izbalansirana prehrana najbolji štit za organizam. Kada je tijelo zdravo, ono će se vrlo brzo i bez većih poteškoća naviknuti na novo vrijeme te se uspješno uskladiti s novim ritmom dana.
 

Povezane vijesti

 

Pratite nas na Facebook stranici, Instagram profilu, YouTube kanalu i TikToku te se pridružite našoj Facebook grupi i raspravljajte s nama o aktualnim temama.

Imate priču? Javite nam se na redakcija@infopix.hr

Povezane teme