Što kažu stanari? Mogu li s mirovinama pokriti troškove života u Domu umirovljenika?
- "Liste čekanja od 3500 do 4000 zainteresiranih korisnika ne oslikavaju pravo stanje"
- Oznake: Galerija
- Detalji
- Vijesti
- 21.10.2026. 06:05
- A.Primorac/Infopix
Hrvatska se suočava s ozbiljnim izazovom smještajnih kapaciteta za treću životnu dob.
U zemlji trenutačno postoje 654 ustanove koje pružaju smještaj starijim osobama, s ukupno oko 32 tisuće mjesta. Država upravlja sa samo četiri doma (za 184 korisnika), županije i gradovi vode 45 ustanova s nešto više od 11 tisuća mjesta, dok su čak 605 domova privatni, s kapacitetom od gotovo 21.000 mjesta.
Kako su potrebe daleko veće od ponude, liste čekanja postaju sve duže. Kao odgovor na ovaj problem, u tijeku je veliki investicijski ciklus Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike vrijedan više od 200 milijuna eura, u sklopu kojeg se gradi i oprema 20 novih centara za starije osobe. Ovi centri će, uz smještaj za oko 2000 novih korisnika, pružati i izvaninstitucionalne usluge, a neki su već dovršeni i otvoreni.
U Slavonskom Brodu situacija preslikava nacionalne probleme. Grad gradi vlastiti Centar za starije, no lokalni kapaciteti i dalje su premali za stvarne potrebe na terenu. Županijski Dom za starije i nemoćne osobe Slavonski Brod, zajedno s dislociranom jedinicom u Novoj Kapeli, trenutačno brine o ukupno 276 korisnika . Od toga njih 245 smješteno je u jedinici u Slavonskom Brodu a 31 u Novoj Kapeli, s tim da se upravo u Kapeli predviđa proširenje kapaciteta za još devet korisnika. Iako je svako novo mjesto dobro došlo, ovih devet kap je u moru potreba. (Članak se nastavlja ispod fotografije, nap.a.)
Da je tomu tako svjedoči ponajbolje lista čekanja na kojoj se ovisno o trenutku nalazi između 3500 i 4000 zainteresiranih. - Činjenica je kako ta lista nije stvarno stanje na terenu, jer mnogi koji se nalaze na ovoj listi prijavljeni su i na listama u privatnim domovima, a imamo i situacija kada prijavljeni budu pozvani na dolazak u Dom a oni onda odustanu. Pri tome valja istaknuti kako se za one koji zahtjevaju palijativnu skrb i smještaj u stacionarni ili polustacionarni dio Doma imaju prioritet ukoliko su bili prijavljeni i prošli stručnu komisiju- pojasnio je ravnatelj slavonskobrodskog Doma za starije i nemoćne Ivica Alilović.
Pa ako uzmemo u obzir i činjenicu da na listi ima i onih koji si samo "čuvaju mjesto" za nedaj Bože, i dalje je to veliki broj onih koji traže smještaj u trećoj životnoj dobi. Unatoč tome što je i u Slavonskom Brodu cijena smještaja u lipnju povećana za oko osam posto.
- To je bilo nužno radi financijske stabilnosti ustanove - kazao je ravnatelj Doma Ivica Alilović dodavši kako korisnici sada u prosjeku smještaj plaćaju oko 700 eura. - To je ono što daju korisnici, ali ekonomska cijena smještaja je viša i iznosi dodatnih 400 eura po korisniku. Taj dio "pokriva" Županija Brodsko-posavska kao osnivač. - dodao je Alilović.
Svjesni su toga i korisnici, ali unatoč tome kao i činjenici da im smještaj u Domu predstavlja sigurnost, to je za umirovljenike koji su uspjeli dobiti svoje mjesto, još uvijek ozbiljan financijski pritisak.
Manda Čorković u domu boravi tek dva tjedna. - Za sada je sve odlično od smještaja do prehrane i osoblja. Ja sam smještena u dvokrevetnoj sobi što je nešto jeftinije, ali da sam u privatnom domu bilo bi puno skuplje - kazala je Manda.
Manda Pavelić, u Domu je nešto dulje. Tu je, kazala nam je, već više od godinu dana i u potpunosti je zadovoljna smještajem i uslugom, no svjesna je financijske realnosti. (Članak se nastavlja ispod fotografije, nap.a.)
- Znate kako je, kad idete u trgovinu sve vam je skupo, pa tako i ovdje. Tu su sve umirovljenici, među kojima ima i onih s nižom mirovinom, pa ako pitate njih – njima je skupo. Meni nije u odnosu na ono što imam. Svojom mirovinom pokrivam iznos smještaja jer imam sreću da imam pristojna primanja, no to ne mogu svi. Bila sam godinu i dva mjeseca u dvokrevetnoj sobi, a onda sam dobila jednokrevetnu koju plaćam nešto manje od 800 eura. No, to nije ekonomska cijena, i ona vrijedi za ljude koji ne zahtijevaju dodatnu njegu kakvu trebaju teže bolesne ili nepokretne osobe.- istaknula je.
Da je iznos boravka u Domu priličan "pritisak" na mirovine potvrdio nam je i Antun Damičević, koji u domu boravi od siječnja prošle godine. Smješten je u jednokrevetnoj sobi, za koju izdvaja tek, kako je kazao, dva tri eura manje od 800 eura. - U odnosu na razdoblje prije poskupljenja sada plaćam 150 eura više. Činjenica je da sam zadovoljan svime – prehranom, smještajem i pristupom osoblja. Meni osobno mirovina jedva pokriva troškove Doma, a kad se na to dodaju lijekovi, stvarno je na knap. Jedva mi ostane za terapiju, malo se troši i ušteđevina, a pomažu mi i djeca. Nekima drugima mirovina pokrije sve, drugi nemaju ni za ovo što ja pokrijem. Tako da cijene su relativna stvar. Problem je što su nama općenito mirovine male u odnosu na troškove života i to je najveći problem - kazao je Damičević dodajući da svakako, tko može, treba razmisliti o smještaju u Domu. (Članak se nastavlja ispod fotografije, nap.a.)
- Ovo je human i pravedan vid smještaja za starije osobe koje ostaju same i bez skrbi. Ovdje je izvrsna situacija, bolnica je blizu, oslobođeni smo svih briga i zapravo smo počeli živjeti neki novi život - poručio je Damičević.
Sigurno je da bi mnogi poput njega željeli doći u Dom, no nažalost što liste čekanja što male mirovine priječe realizaciju te ideje. A dok se država i lokalne samouprave utrkuju s vremenom i demografskim trendovima gradeći nove kvadrate, za hrvatske umirovljenike formula dostojanstvene starosti ostaje komplicirana jednadžba između malih mirovina, obiteljske pomoći i dugih lista čekanja.
Stavovi iznešeni u člancima, kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije portala infopix.hr.
Pratite nas na Facebook stranici, Instagram profilu, YouTube kanalu i TikToku te se pridružite našoj Facebook grupi i raspravljajte s nama o aktualnim temama.
Imate priču? Javite nam se na redakcija@infopix.hr



