infopix.hr

Crne amalgamske plombe službeno su otišle u povijest, osim u iznimnim slučajevima kada doktor dentalne medicine procijeni da je takav ispun nužan zbog specifičnih zdravstvenih potreba pacijenta.

Ova mjera, uvedena u domaće zubarske ordinacije na temelju uredbe Europske unije, među građanima je dočekana s odobravanjem. Umjesto omraženog amalgama, Ministarstvo zdravstva najavilo je ugradnju bijelih plombi o trošku HZZO-a za sve zube, no praksa u ordinacijama već pokazuje prve izazove i nejasnoće za pacijente, prenosi Poslovni dnevnik.

Iako se u javnosti stekao dojam da će svi dobiti moderne, nevidljive ispune, stvarnost je nešto drukčija. Pravo na besplatnu kompozitnu plombu (modernu bijelu plombu) na svim zubima i dalje imaju samo djeca do 18 godina, trudnice i dojilje.

Za ostale punoljetne građane, kompozit je besplatan isključivo na prednjim zubima. Ako pacijent želi takav ispun na stražnjim zubima, to će morati doplatiti. Ono što HZZO osigurava kao besplatnu alternativu amalgamu na kutnjacima jesu stakleno-ionomerni i hibridni stakleno-ionomerni cementi.

Ipak, pacijenti moraju biti na oprezu i sami zatražiti informacije. Stomatolozi u praksi često bez puno objašnjenja ugrađuju kvalitetniji kompozit i potom ga naplaćuju. Želite li besplatnu verziju, to morate jasno naglasiti, no pritom valja znati i njezine nedostatke. Prema svjedočanstvima iz prave, besplatna bijela plomba vizualno potpuno odudara od prirodne zubne podloge i izgleda "kao cement".

Iskustva iz europskih zemalja, u kojima se stakleno-ionomerni cementi koriste već dvadesetak godina, pokazuju da ovi materijali, iako imaju dobre karakteristike za zamjenu amalgama, ne mogu u potpunosti parirati kompozitu. Kao glavni nedostaci navode se češća otkrhnuća i frakture ispuna, ograničena otpornost na abraziju i eroziju, manja čvrstoća u odnosu na kompozitne materijale te znatno odstupanje u boji

Stručnjaci upozoravaju da odluka o materijalu ne bi smjela ovisiti isključivo o estetici ili plitkom džepu.

"Ključni je problem činjenica da bijeli ispuni ne pokrivaju sve indikacije u kojima se može koristiti amalgam", ističe Irma Šavorić, predsjednica Udruge ugovornih doktora dentalne medicine MODDUS HR.

Šavorić objašnjava da izbor materijala ovisi o konkretnoj kliničkoj situaciji. To što je neki materijal skuplji, ne znači automatski da je prikladan za svaki zub. Problemi obično nastaju kada se materijal koristi izvan svoje primarne indikacije. Dodaje kako pacijenti rijetko sami traže specifičan materijal; odluka se donosi u razgovoru sa stomatologom, pri čemu kupovna moć pacijenta često igra presudnu ulogu. Cijena kompozitnog ispuna koja se kreće od 30 do 80 eura po zubu za mnoge će građane biti ključni faktor pri odabiru.

Kako bi pokrila troškove ove tranzicije, zdravstvena će blagajna, prema najavama Ministarstva zdravstva, osigurati između 10 i 12 milijuna eura godišnje.

S druge strane, struka je oprezna. Novoizabrana udruga MODDUS HR, osnovana s ciljem rješavanja otvorenih pitanja o materijalima, indikacijama i položaju stomatologa, već je uputila apel HZZO-u. Traže hitnu korekciju modela financiranja te upozoravaju da bi trenutačni sustav mogao donijeti neželjene nuspojave za same pacijente – ponajprije dulje čekanje na termin i smanjenu dostupnost dentalnih usluga.