infopix.hr

Pomoćnici u nastavi u hrvatskim školama suočavaju se s nesigurnošću.

Zbog strogih odredbi Zakona o radu, nakon tri godine uzastopnih ugovora na određeno vrijeme prijeti im gubitak posla. S druge strane, škole ih ne smiju zaposliti na neodređeno jer sustav i dalje ovisi o privremenom, projektnom financiranju.

 

Iz Školskog sindikata zaposlenika u hrvatskom školstvu Preporod upozoravaju na ozbiljan institucionalni vakuum i neusklađenost propisa, javlja HRT. Dok Zakon o radu (ZOR) štiti radnike zabranom rada na određeno nakon tri godine, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih (MZOM) školama ne izdaje suglasnosti za zapošljavanje pomoćnika na neodređeno vrijeme. Razlog? Država ovo zanimanje i dalje tretira kao privremeno te ga financira kroz projekte i europske fondove.

 

Predsjednica Odbora za pomoćnike u nastavi sindikata Preporod, Goranka Marković, za HRT ističe da se pomoćnici ne usude javno govoriti o uvjetima rada jer izravno ovise o odlukama ravnatelja o produljenju ugovora. Umjesto očekivane stabilnosti nakon tri godine rada, dočekala ih je dodatna nesigurnost.

 

"Nitko se ne želi zamjeriti u školi jer se nadaju da će iduće godine ponovno dobiti te ugovore. Problem je što je država donijela zakon, a Ministarstvo taj zakon ne želi primijeniti na nas", oštra je Marković.

 

Sindikat navodi i konkretne probleme s terena. Kao primjer navode da je u jednoj hrvatskoj županiji najavljeno da 89 pomoćnika nakon drugog ugovora neće dobiti treći zbog krivog tumačenja zakona. Odluka je povučena tek nakon intervencije sindikata, jer se ograničenje ne odnosi na projekte financirane iz EU fondova. Zabilježen je i slučaj pomoćnice koja je dobila odbijenicu za četvrti ugovor neposredno prije potpisivanja, u trenutku kada su svi drugi školski natječaji u zemlji već bili zatvoreni. Uz to bruto satnica od 7,50 eura (koja se primjenjuje od 2024. godine) u neto iznosu je manja od zakonom propisane studentske satnice.

 

Sindikat u sklopu granskih pregovora traži hitno uvrštavanje pomoćnika na popis zanimanja u školama i punu primjenu kolektivnih ugovora.

Ipak, iz resornog ministarstva umiruju roditelje i ističu da su sredstva osigurana. Za školsku godinu 2026./2027. kroz Europski socijalni fond plus (ESF+) osigurana su sredstva za 4.594 pomoćnika koji pomažu 5.233 učenika s teškoćama. Rad se provodi kroz trogodišnji projekt (2024. – 2027.) vrijedan 167,76 milijuna eura. Udrugama je dodatno dodijeljeno 10,98 milijuna eura za angažman 632 pomoćnika i komunikacijska posrednika.

 

"Ministarstvo vrlo ozbiljno pristupa ovoj temi i vode se intenzivni razgovori sa svim dionicima. Svako dijete kojemu je potrebna pomoć tu će podršku i dobiti, dok se o formalnopravnom statusu i dalje pregovara", poručuju iz MZOM-a.

Iz Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike objašnjavaju da udruge i škole rade projektno i često nemaju vlastiti novac za isplatu obveza ako se radnik zaposli za stalno, a projekt završi. Kao privremeno rješenje, najavljuju da će država omogućiti sufinanciranje otpremnina u slučaju poslovno uvjetovanih otkaza za te radnike.

Napominju kako je samo uređivanje statusa u školama u nadležnosti MZOM-a, ali da oba ministarstva rade na održivom modelu.

Predsjednica Udruge roditelja djece s posebnim potrebama "Put u život" (PUŽ), Maja Tabak, upozorava da škole fizički ne mogu zaposliti ove ljude na neodređeno jer to radno mjesto uopće nije predviđeno njihovom sistematizacijom.

 

"Inkluzivno obrazovanje danas je normalno i to je super, ali bez pomoćnika u nastavi ono jednostavno nije održivo. Da se njihov status riješio ranije, danas ne bismo imali ovakav kaos u organizaciji rada", za HRT zaključuje Tabak.