infopix.hr

Je li nedavno objavljena informacija o najvećoj političkoj pobjedi Mirka Duspare, gradonačelnika Slavonskog Broda uistinu njegova pobjeda ili tek iskorištavanje zakonskih propisa na kratke staze?

Riječ je o upisu vlasništva nad 99 hektara površine na Vijušu. Grad je, podsjetimo, 22. rujna ove godine objavio kako je postao je vlasnik gotovo sto hektara zemljišta na Vijušu čime su, kako su naveli, zaštitili imovinu i interese građana.

„Promjena vlasništva u zemljišnim knjigama danas je postala vidljiva i pravno potvrđena.Prema važećem prostornom planu, riječ je o zoni namijenjenoj sportu i rekreaciji te ćemo sukladno navedenom izraditi plan za navedeno područje. Ovih gotovo sto hektara na Vijušu tako postaju javno dobro u općoj uporabi i vrijedan temelj za daljnji razvoj Slavonskog Broda, na dobrobit sadašnjih i budućih generacija naših sugrađana.“, napisali su. I nije da u ovim rečenicama nema istine. Ali ona, čini se, nije do kraja rečena.

Kako piše 035portal, koji je kontaktirao direktoricu Slavonije DI Martinu Ravlić Marijanović, „Grad vlasništvo prethodno nije uspio steći sudskim putem te najavljuje poduzimanje svih pravnih koraka kako bi se nekretnina vratila Slavoniji DI“.

– Neugodno me iznenadio potez Grada Slavonskog Broda koji se upisao na česticu Vijuš u vlasništvu društva SLAVONIJA DI d.o.o., a o čemu sam saznala tek iz medija. Posebno zabrinjava činjenica da je upis izvršen dok je u tijeku sudski postupak u kojem je pravomoćno odbijen zahtjev Grada za uknjižbu prava vlasništva na toj nekretnini. Budući da Grad Slavonski Brod nije uspio sudskim putem dokazati i steći vlasništvo i to u više parnica, iskoristio je Zakon o komunalnom gospodarstvu kako bi predmetnu nekretninu proglasio komunalnom infrastrukturom, odnosno javnim dobrom. Želim naglasiti da je pravo vlasništva Ustavom zajamčeno pravo. Ako se na ovakav način može oduzeti tuđa imovina, otvara se ozbiljno pitanje ustavnosti samog Zakona o komunalnom gospodarstvu, koji lokalnoj samoupravi i državi praktički omogućuje nacionalizaciju privatne imovine po uzoru na bivši komunistički sustav. – za 035 portal kazala je direktorica Martina Ravlić Marijanović., poručivši kako će s Odvjetničkim društvom Matić i partneri poduzeti sve pravne korake kako bi se nekretnina vratila u njihovo vlasništvo.

Kako je to Grad Slavonski Brod iskoristio mogućnosti koje nudi Zakon o komunalnom gospodarstvu odnosno što je to što on omogućava jedinicama lokalne uprave i samouprave?

Upis vlasništva (odnosno statusa javnog dobra) na temelju članka 132. Zakona o komunalnom gospodarstvu moguć je bez sudske presude zato što ovaj članak koristi poseban, pojednostavljeni pravni mehanizam namijenjen evidentiranju već postojećeg stvarnog stanja na terenu. On omogućava "zaobilaženje" klasičnih imovinskopravnih sporova koristeći zakonsku presumpciju javnog dobra i geodetski elaborat koji zamjenjuje presudu.

U praksi to znači da komunalna infrastruktura (poput cesta, javne rasvjete, vodovoda) izgrađena do 4. kolovoza 2018. godine po samom zakonu predstavlja javno dobro u općoj uporabi i u vlasništvu je lokalne samouprave (grada/općine) ili javnog isporučitelja. U slučajevima kada takva infrastruktura već godinama stvarno služi javnoj svrsi, zakon smatra da nema potrebe na sudu dokazivati vlasništvo protiv prijašnjih upisanih vlasnika. Tada su za pravni temelj upisa potrebna dva dokumenta: Geodetski elaborat izvedenog stanja kojim ovlašteni geodet snima stvarno stanje na terenu te potvrda jedinice lokalne samouprave odnosno službeni dokument grada ili općine kojim se potvrđuje da je to specifično izvedeno stanje doista komunalna infrastruktura. U ovakvim slučajevima uloga suda je tehnička a ne parnična. Jer kada elaborat prođe kroz katastar i stigne na zemljišnoknjižni odjel općinskog suda, sud ne vodi parnicu niti odlučuje o tome tko je u pravu nego samo donosi rješenje o provedbi prijavnog lista. To znači da sud samo tehnički provodi dokumentaciju koju su izdali katastar i lokalna samouprava te upisuje grad ili općinu kao vlasnika, a samu nekretninu kao javno dobro.

Pitanje koje se samo nameće je koji je to službeni dokument kojim se potvrđuje da je to specifično izvedeno stanje doista komunalna infrastruktura i tko ga izdaje?

Zakon o komunalnom gospodarstvu kaže kako se službena isprava kojom se potvrđuje to stanje naziva jednostavno - Potvrda jedinice lokalne samouprave da se radi o komunalnoj infrastrukturi, te da za njeno izdavanje nije potrebno donošenje opće odluke (poput odluke Gradskog vijeća), već je riječ o pojedinačnom upravnom, odnosno službenom aktu. Mora, prema Zakonu, sadržavati brojeve čestica i naziv katastarske općine na kojem se ta infrastruktura nalazi kao i izričitu tvrdnju (izjavu) tijela da se radi o komunalnoj infrastrukturi izgrađenoj do stupanja na snagu Zakona (do 4. kolovoza 2018. godine). Tu potvrdu izdaje nadležno upravno tijelo jedinice lokalne samouprave odnosno gradski ili općinski odjel/upravni odjel za komunalni sustav, prostorno uređenje ili graditeljstvo, a supotpisuje je i izdaje izvršno tijelo – gradonačelnik ili općinski načelnik koji zastupa grad/općinu.
To bi u konkretnom slučaju Vijuša i Grada značilo da je grad sam sebi izdao potvrdu kojom je došao do velike političke pobjede.

Oslanjajući se isključivo na službene dokumente, pravne akte i javne pozive Grada Slavonskog Broda te uvid u zemljišne knjige, vidljivo je kako je Grad Slavonski Brod u lipnju 2026. godine pokrenuo postupak izdavanjem službenog Javnog poziva za evidentiranje izvedenog stanja komunalne infrastrukture pod klasom: 940-01/26-01/306 i urbrojem: 2178/01-05-26-09. Infrastruktura je u dokumentu službeno definirana kao "Vijuš - javne zelene površine., a postupak je obuhvatio dio katastarske čestice br. 4851/2 te čestice 4851/3, 4851/1, 4854, 4861, 4860, 4848/1, 4847 (dio), 4845 (dio), 4874, 4873/1, 4872/1, 4871/1, 4864/1 i 4853, sve u k.o. Slavonski Brod. Sukladno zakonu, izrađen je Geodetski elaborat izvedenog stanja komunalne infrastrukture, a terenski očevid odnosno obilježavanje granica na terenu obavljeno je u lipnju ove godine. Na temelju provedenog prijavnog lista i potvrde, Grad Slavonski Brod upisan je u vlasništvo 1/1 nad predmetnim nekretninama ukupne površine od gotovo 100 (točnije oko 99) hektara.

To znači da iako se Grad upisao kao vlasnik, u papirima su ostali repovi koji se odnose na tužbe i sporove sa Slavonijom DI iz 2017., 2021. i 2024. godine a koje su se vodile oko tog zemljišta., kao i tzv. "plombe" koje vjerojatno ukazuju na to da je druga strana koja se ne slaže s ovim potezom Grada poslala sudu prigovore ili nove papire o čemu sud tek treba odlučiti.

Dakle točno je da je Grad uspješno preuzeo i upisao Vijuš na sebe kao javni park, ali druga strana se i dalje bori na sudu. Dok sud ne riješi te "plombe" (prigovore), utakmica još uvijek službeno traje.
A utakmica može završiti s različitim rezultatima. U slučaju da sud presudi u korist onih koji su se žalili poništava se rješenje o upisu javnog dobra i briše se Grad iz vlasničkog lista, čime se stanje vraća na ono prijašnje. To bi značilo da "prečica" iz Zakona o komunalnom gospodarstvu u ovom slučaju nije uspjela odnosno ako se dokaže da tih 99 hektara prije kolovoza 2018. u stvarnosti nisu bile funkcionalne javne zelene površine. Tada oživljavaju stari sudski sporovi o vlasništvu.
Ako sud odbije prigovore plombe se brišu, a upis Grada Slavonskog Broda kao stopostotnog vlasnika javnog dobra postaje pravomoćan i konačan, a Slavoniji Di, na temelju prava vlasništva,, ukoliko je tako kako tvrde, ostaje sudska borba za pravo na naknadu.

Čak i ako se prigovori odbiju i Grad zadrži Vijuš, to bi za građane Slavonskog Broda moglo značiti potencijalno dugogodišnji i financijski iznimno težak sudski proces u kojem bi Grad morao isplatiti milijunske odštete bivšem vlasniku. Jer čini se kako je u Hrvatskoj sudska praksa po ovom pitanju iznimno stroga prema gradovima i općinama.

Dakle kako sada stvari izgledaju ova je odluka daleko od najveće političke pobjede gradonačelnika Mirka Duspare, jer za Grad Slavonski Brod utakmica oko Vijuša čini se tek se zahuktava. Čak i ako dobiju prvu rundu u gruntovnici i riješe plombe u svoju korist, ako je zemljište doista bilo privatno vlasništvo tvrtke, pravna praksa pokazuje da će Grad vrlo vjerojatno morati platiti punu cijenu tih 99 hektara ako tvrtka pokrene postupak za naknadu.

U ovom trenutku prerano je ovaj potez Grada proglasiti konačnom političkom ili pravnom pobjedom, kao što ga je prerano proglasiti i neuspjehom. Grad je povukao legalan, ali visokorizičan pravni potez. Krajnji ishod – hoće li građani dobiti besplatan javni prostor ili će Grad biti suočen s velikim financijskim odštetama i gubitkom spora – ovisit će isključivo o predstojećim odlukama nadležnih sudova.

I to nije sve! Pogledajte još...

Prosječna neto plaća niža je za 0,2 odnosno za 1,8 posto

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama RH za travanj ove godine iznosila je 1.552 eura – nominalno više za 7,9 posto u odnosu na godinu ranije, a realno za 2…