infopix.hr

Do kraja godine na adrese oko 400 tisuća građana trebali bi stići važni pozivi.

Poslat će ih Hrvatski zavod za javno zdravstvo, a odnosit će se na nastavak jednog od Nacionalnih programa ranog otkrivanja raka, a koje je bilo obustavljeno 2024. godine. Riječ je o Nacionalnom program ranog otkrivanja raka debelog crijeva. Građani su u međuvremenu test na skrivenu krv u stolici mogli obaviti preko uputnice liječnika obiteljske medicine, a sada Hrvatski zavod za javno zdravstvo očekuje nastavak masovnog pozivanja građana do kraja godine, nakon što budu ispunjeni potrebni tehnički i organizacijski uvjeti.

Ponovno se pokreće, kako piše Poslovni dnevnik, uz novi jednostavniji test i to nakon što je u Zagrebu uz novi FIT test obavljen pilot projekt u sklopu kojeg se od pet tisuća poslanih poziva 66 posto građana odazvalo testu za razliku od ranijih 37 posto koliko se javilo u dosadašnjem šestom ciklusu koji je obavljan starim gvajakov testom.

Novi kvantitativni imunokemijski test na skrivenu krv u stolici, poznat kao FIT test, jednostavniji je za primjenu i osjetljiviji od dosadašnjeg gvajakovog testa.

Naime, dok je stari komplet sadržavao tri kartončića na koje se nanosio uzorak stolice, novi ima dva plastična spremnika sa štapićem za uzorkovanje. Uzorci se uzimaju iz dvije uzastopne stolice i poštom šalju u HZJZ, dok će očitavanje biti centralizirano i strojno, piše Poslovni uz napomenu kako Zavod trenutačno raspolaže s dva uređaja koji mogu obraditi do 300 uzoraka na sat.

Za početak se, navode, računa na testiranje oko 170.000 građana godišnje, što znači obradu približno 340.000 uzoraka godišnje. Ono na što se računa jesu rezultati drugih zemalja prema kojima jednostavnije uzorkovanje i primjena FIT testa mogu povećati odaziv na probir za oko deset posto. Stoga je cilj je da u nastavku šestog ciklusa test obavi najmanje 45 posto pozvanih.

Ono što treba znati je da niti ovaj test ne postavlja dijagnozu raka, nego otkriva skrivenu krv u stolici. Kod onih kod kojih se ona otkrije osobe se upućuju na kolonoskopiju koja otkriva točan uzrok krvarenja: polipi, adenomi ili karcinom. Prema smjernicama kojih se program dosad pridržavao, osobe s pozitivnim nalazom trebale bi na kolonoskopiju u roku od šest do osam tjedana.

Kako u sklopu Nacionalnog programa za ove pretrage budu osigurani dodatni termini oni ne bi trebali uzrokovati smanjenu dostupnost dijagnostike drugim pacijentima. U Hrvatskoj se u redovitoj dijagnostici godišnje obavi više od 60.000 kolonoskopija. Budući da je FIT test osjetljiviji, očekuje se više pozitivnih nalaza, a time i više probirnih kolonoskopija.

Građane s pozitivnim nalazom obavijestit će koordinatori županijskih zavoda za javno zdravstvo, a obavijest će dobiti i njihov liječnik obiteljske medicine. Koordinator će potom dogovoriti termin probirne kolonoskopije i dati upute za pripremu.

U nastavku šestog ciklusa planira se pozvati oko 400.000 osoba rođenih od 1952. do 1962. godine. Građani će najprije dobiti pozivno pismo, a onima koji pristanu sudjelovati poštom će stići komplet za uzorkovanje.

Rak debelog i završnog crijeva jedan je od najčešćih zloćudnih tumora u Hrvatskoj. Prema podacima Registra za rak, u 2023. godini dijagnosticiran je kod 3.820 osoba, među kojima 2.262 muškarca i 1.558 žena.

Bio je treći po pojavnosti među muškarcima i drugi među ženama, a gledano zajedno za oba spola najčešće sijelo raka u Hrvatskoj.

Rak debelog i završnog crijeva bio je 2024. drugi najčešći uzrok smrti od zloćudnih bolesti. Od njega su umrle 1.933 osobe, 1.136 muškaraca i 797 žena. HZJZ pritom navodi da je smrtnost od te bolesti posljednjih godina u padu kod oba spola.

Prema posljednjim podacima s kojima se izašlo prošle godine, u Brodsko-posavskoj županiji od njega je oboljelo 138 osoba, od toga 79 muškaraca i 59 žena, dok se u šestom ciklusu Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva na poziv odazvalo 6600 osoba, što je oko 39 posto.

– Nacionalni program potiče upravo to ranije otkrivanje, koje osim što doprinosi većem broju izlječenja, jer se bolest otkrije u ranoj fazi, doprinosi i boljoj kvaliteti života nakon potencijalnih operacija –– istaknuo je još ranije ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo naslovni prof. prim. dr.sc. Ante Cvitković, dr.med..

I to nije sve! Pogledajte još...

Evo tko je i na čiji trošak uklonio kvarove na podiznoj platformi u Gradskoj upravi

U zgradi Gradske uprave Slavonskog Broda krajem prošle godine postavljene su dvije podizne platforme.