infopix.hr

Danas se obilježava blagdan Tijelova.

Tijelovo, punim nazivom Svetkovina Presvetog Tijela i Krvi Kristovem kršćanska je euharistijska svetkovina koja se slavi u četvrtak nakon svetkovine Presvetog Trojstva, odnosno deveti četvrtak nakon Uskrsa. Najraniji mogući nadnevak svetkovine je 21. svibnja, a najkasniji 24. lipnja.

U nekim se hrvatskim krajevima naziva i Tilovo, Brašančevo, Brošančevo, Brešančevo, Božji dan, Božji don, Božji blagdan, a u okolici Dubrovnika i na Pelješcu – Korosante što u prijevodu znači Sveto Tijelo.

Svetkovina Tijela i Krvi Kristove izrasla je iz štovanja Presvetog Oltarskog Sakramenta, koji se po katoličkim crkvama u svetohraništima (tabernakulima) s posebnim poštovanjem čuva i izvan Svete Mise. Službeno odobreni obredi procesija s Presvetim Oltarskim Sakramentom izvan crkvenih prostora postoje od 13. stoljeća, kada nastaju i tijelovski liturgijski obrasci koji se koriste do danas. Od širenja protestantizma - u kojemu se u principu ne vjeruje u stvarnu Isusovu prisutnost u Presvetom Oltarskom Sakramentu - u 16. stoljeću, u zemljama kršćanskog zapada je svetkovanje Tijelova snažan vanjski znak potvrđivanja pripadnosti neke društvene zajednice katoličanstvu.

Jedan je od idejnih blagdana koji su duboko ukorijenjeni u životu Katoličke Crkve. Povijesna podloga i razvoj počeli su od 8. stoljeća, a službenu potvrdu dobili su u 13. stoljeću. Slavljenje se na cijelo zapadno kršćanstvo proširilo u 14. stoljeću. Augustinska redovnica Sveta Julijana iz samostana kod Liègea u Belgiji imala je viđenje punog mejseca na kojemu je zapazila mrlju. Pun mjesec protumačila je kao Crkvu, a mrlju kao nedostatak blagdana kojim bi se častio Presveti oltarski sakrament. Na njezinu molbu mjesni je biskup za svoju biskupiju uspostavio blagdan koji se u početku zvao blagdan Euharistije. Sveta Julijana i njezini suvremenici promicali su ideju toga blagdana i željeli su da se slavi u čitavoj Crkvi. Pap Urban IV., 1264. objavio je bulu kojom blagdan Euharistije nastoji proširiti na čitavu Crkvu, no preuranjena ga je smrt spriječila u tome. Tek je u 14. stoljeću papa Ivan XXII proširio blagdan na cijelu Katoličku crkvu..

Prvi spomeni  Tijelovske procesije vezani su uz Köln i 1274. godinu, a nedugo nakon toga održana je i u Zagrebu 1279. godine. U Rimu se procesija uvodi oko 1350. godine i u njoj redovito sudjeluje papa. Zanimljiv je podatak iz 1320. godine, gdje sabor u Sensu govori da je procesija „u ove dane uvedena nekako božanskim nadahnućem“. U povorku se uvode elementi procesija prosnih dana (kvatri) s četiri postaje na četiri strane svijeta te čitanjem Evanđelja, molitava i blagoslovom. Na ovaj način u molitve se uključuju zazivi za opći napredak, protiv zala, nepogoda i pogibelji, te nakane cijele župne, ali i šire zajednice.

Tijelovska procesija na današnji dan bit će održana u župi Gospe Brze pomoći u Slavonskom Brodu, s tim da će se u slučaju lošeg vremena prigodni program održati u Pastoralnom centru. (Članak se nastavlja ispod fotografije)

Inače, blagdan Tijelova je neradni dan i državni praznik u državama s pretežito ili većinskim katoličkim stanovništvom. Osim u Hrvtskoj neradnim danom i državnim praznikom proglasile su ga i: Aregnetina, Sustija, Bolivija, BiH, Brazil, Dominikanska Republika, Ekvatorska Gvineja , Grenada, Haiti, Istočni Timor, Kolumbija, Lihtenstein, Monako, pojedine savezne republike u Njemačkoj i SAD-u, Paragvaj, Peru, Poljska, Portoriko, Portugal, San Marino, Španjkoslka, Švicarska, Trinidad i Tobago te Venezuela. 

I to nije sve! Pogledajte još...

Objavljena lista zanimanja kojih u Hrvatskoj kronično nedostaje

Zavod za zapošljavanje objavio je preporuke za upise u srednje škole i fakultete.