infopix.hr

Oni se lako zapošljavaju, dobro zarađuju, lako se snalaze na tržištu rada, dobro obavljaju svoje poslove, konkurentni su, a u konačnici – mogu i na fakultete – ako to žele.

Oni su učenici koji se školuju za obrtnička zanimanja, koja su, otvaranjem europskog tržišta rada, u Hrvatskoj postala deficitarna čime su u velikoj mjeri postala zanimljiva većem broju učenika i njihovih roditelja.

Da je tomu tako potvrđuju i iskustva dvije slavonskobrodske srednje škole: Industrijsko obrtničke i Obrtničko-tehničke.

- Mi bilježimo sve veći broj učenika koji se žele upisati za jedno od naših zanimanja, a sve češće imamo i odlične osnovnoškolce kojima je naša škola prvi izbor jer jednostavno ne žele na fakultet, nego žele što prije početi raditi i biti sigurni da će ono što vole moći početi raditi bez duljeg čekanja na posao – kazao je ravnatelj Industrijsko-obrtničke škole u Slavonskom Brodu, Mario Lovrić, dodajući kako njihovi učenici posao osiguravaju već kod odrađivanja prakse.

- Veliki broj njih zaposli se upravo kod poslodavaca kod kojih rade praksu, što znači da na radnom mjestu završe i prije nego li završe školovanje – dodao je Lovrić.
A upravo je brz pronalazak i u zadnje vrijeme sve veća potražnja za ovim radnicima, koja im je digla i cijenu rada, presudna u odluci učenika da upišu jedno od zanimanja za koja ih škola obrazuje, a koja su deficitarna. U Industrijsko-obrtničkoj školi, samo tri zanimanja, ne spadaju u kategoriji deficitarnih. Jedno od najtraženijih, a koji su uvijek traženi, su zavarivači. Koji od ove godine po prvi puta imaju trogodišnje obrazovanje.

- Zavolio sam zavarivanje dok sam još kao sedmogodišnjak gledao pokojnog djeda kako zavaruje. Kada sam kasnije shvatio da je to tražen posao s kojim brzo mogu dobiti zaposlenje i da je dobro plaćen odlučio sam se upisati i završiti ga. Stipendije, koje nude Grad i Županija, nisu bile presudne za moj odabir, ali svakako dobro dođu za nabavku udžbenika ili radne odjeće za praksu – kazao nam je Nikolas Antunović učenik drugog razreda Industrijsko-obrtničke škole. Njegov kolega Niko Bilandžić također je izabrao školovanje za zavarivanje.

- Kada su bili Dani otvorenih vrata bio sam u školi i čim sam vidio prvi puta svidjelo mi se zavarivanje i tada sam se odlučio prijaviti. – kazao je Niko uvjeren kako će posao naći odmah po završetku školovanja.

I dok dodaju kako će im stipendije, koje je nudio Grad Slavonski Brod, a sada i Brodsko-posavska županija, dobro doći jer će olakšati roditeljski budžet. - Čuo sam za stipendiju i prijavit ću se – dodao je Niko dok je, završavajući razgovor, stavljao zaštitnu opremu i okrenuo se vježbanju zavarivanja ni manje ni više nego li na simulatoru zavarivanja.

- Naši učenici su još od 2010. godine, u našem Praktikumu zavarivanja, u virtualnom svijetu. Naime, od tada imamo simulatore zavarivanja. Tada smo ga imali mi i Budimpešta, a kroz godine projekte koje smo radili dokazali smo da simulatori mogu koristiti u ovakvim školama gdje se obrazuju zavarivači. Rezultat toga i vanjskih kontrola EU, koje su to sve pregledale, je taj da je Europska zavarivačka federacija prihvatila i preporučila svim školama u Europi koje se bave zavarivanjem da koriste simulatore. Nama danas 15. generacija, od njih 18 koje su prošle kroz školu, ima priliku, uz ono stvarno zavarivanje, učiti se zavarivanju i na virtualnim uređajima. Vježbaju ovdje mirnoću, položaj da bi onda sve to lakše primijenili u stvarnom zavarivanju. Kombinacijom ova dva načina pristupa učenju dobivamo radnike koji su danas cijenjeni ne samo kod nas nego i u svijetu – istaknuo je Željko Krijan strukovni učitelj mentor IOŠ, dodajući kako posao za njih nije upitan jer se prema nekim podatcima na tržištu Europe nalazi 40 tisuća stalno otvorenih oglasa za zavarivače. (članak se nastavlja ispod videozapisa)

Obrtnička zanimanja postaju cjenjenija

- Obrtnička zanimanja postaju cjenjenija nego li su to bila do nedavno. Uz dio naših učenika koji se zaposli kod poslodavaca kod kojih su radili praksu, dobar dio zaposli se u inozemstvu, a dio u Hrvatskoj odakle s tim tvrtkama opet radi po Europi i svijetu gdje su cijenjeni radnici što nas raduje – naglasio je ravnatelj Lovrić.
Uz zavarivače i drugi lako nađu posao nakon završetka srdnje škole. - Ja obožavam raditi sa strojevima i programirati tako da je ovo bio logičan izbor zanimanja. Nije komplicirano, sve se nauči i onda bude lagano, a i posao se brzo nađe i dobro je plaćen – kazao je Stjepan Matanović, učenik trećeg razreda IOŠ koji se školuje za CNC operatera, također deficitarno zanimanje. (članak se nastavlja ispod videozapisa)

Upravo su deficitarna zanimanja bila predmetom dodjele stipendija nedavno završenog gradskog natječaja za stipendije i još uvijek aktualnog Županijskog natječaja. Pa iako svaki cent dobro dođe, čini se da stipendija nije presudna jer se sve veći broj učenika odlučuje već u srednjoj školi „uzeti kruh u ruke“. Potvrđuju to podaci i iz druge slavonskobrodske „obrtničke“ škole.

Sve više učenika je motivirano za obrtnička zanimanja. To pokazuju i ovogodišnji upisi koji su pokazali da se puno više učenika prijavilo u obrtnička zanimanja nego li u Gimnazijske programe – kazala je Danijela Petrović nastavnica Obrtničko tehničke škole u Slavonskom Brodu.

Mogli su upisati pet razreda keramičara da su im odobrene kvote

Škole u kojoj je ove školske godine kao prvo zanimanje bilo prijavljeno čak 106 keramičara, iako su dobili odobrenje za upis njih tek 14. Škole u kojoj posljednje dvije godine upisuju razrede mesara iako se sjećaju godina kada ih nisu mogli upisati.

-Obrtničko-tehnička škola školuje učenike u gotovo svim deficitarnim zanimanjima i gotovo su sva na neki način deficitarna. Ovisno radi li se o gradskoj, županijskoj ili nacionalnoj razini. Ono što nas posebno raduje je da je zanimanje učenika sve veći za ta zanimanja. Stipendije jesu jedan od razloga zašto je to tako, ali prije svega to je i tržište rada koje vapi za zaposlenicima tog profila. Drago mi je i što su poslovni subjekti na području županije spoznali važnost educiranosti i sustavno obrazovanog kadra kojeg će oni kroz sate učenja na radu prilagoditi svom poslovnom svijetu i zapravo dobrog učenika pretvoriti u još boljeg zaposlenika. Mi imamo i lokalne obrtnike koji nude stipendije pa su tako svi naši učenici mesari pokriveni stipendijom. Prije nam je u srcu Slavonije bilo teško dobiti učenike za zanimanje mesara a danas se ta slika mijenja. Ove godine smo, kao i prošle, uspjeli upisati mesare što jedne godine nije bio slučaj i zato su te stipendije izuzetno bitne. Keramičare smo isto upisali. Da nam to dozvoljavaju mogli smo ih upisati pet razrednih odjela, ovako upisali smo samo jedan razred- istaknula je Anita Holub, ravnateljica Obrtničko-tehničke škole u Slavonskom Brodu u kojoj su, kaže, sva zanimanja deficitarna. Među njima su i kuhari.

Upravo je potražnja tržišta za ovim zanimanjem bila ono zbog čega su Ana i Mihael odlučili upisati Obrtničku školu, smjer kuhar. (članak se nastavlja ispod videozapisa)

- Jako volim kuhanje, i oduvijek sam željela to upisati. Ni jednog trenutka nisam požalila. Zadovoljna sam i školom i smjerom i nastavnicima, koji nam od teorijskog do praktičnog dijela vješto prenose znanja tako da sam sigurna da ću posao lako pronaći baš kao što lagano pronalazimo i praksu. Ove godine radim ovdje u školskom praktikumu, ali sam prošle bila kod poslodavca. Kuhari su traženi u Brodu i u Hrvatskoj pa se za budućnost ne bojim. A što se tiče stipendije, prošle godine mi je promaknula, a ove ću pokušati kandidirati – kazala je Ana.

Kada je u pitanju stipendija isto razmišlja i godinu dana stariji Mihael. No njegovi planovi za budućnost su nešto drugačiji. – Volim posao kuhara, jako mi je zanimljiv pa iako vjerujem da posao lako mogu dobiti odmah po završetku srednje škole trenutačno razmišljam o tome da završim i četvrti razred te da možda upišem gastronomski fakultet – podijelio je s nama svoja razmišljanja Mihael Sarajčić, učenik trećeg razreda smjer kuhar.

I nedeficitarna obrtnička zanimanja su lako zaposliva

Bez obzira na to što odlučio na posao ne bi trebao dugo čekati. - Naša iskustva govore o tome da i ona zanimanja koja nisu prema statistikama deficitarna su ipak lako zaposliva. Kada učenik završi školovanje, ako je motiviran veže se uz svog obrtnika kod kojeg je bio na praksi, i ako je tamo pokazao trud, zalaganje i stekao znanje vrlo brzo stječe mogućnost ne samo zaposlenja nego i otvaranja samostalnog obrta.

Naši učenici pretprošle i ove generacije u 95 posto slučajeva su već zaposleni. Neki su tražili i žurno izdavanje svjedodžbi o završnom radu kako bi mogli početi raditi još tijekom ljeta. I to je ono što nas raduje – istaknula je ravnateljica Holub.

A o važnosti obrazovanja za obrtnička zanimanja, kojima se iz godine u godinu vraća važnost koju su neopravdano bili izgubili nekih ranijih godina, ponajbolje govori upravo rečenica ravnateljice Holub koja je istaknula kako je njihov cilj da učenike obrazuju za ono što će moći raditi ovdje te da njima odlazak u neki drugi grad ili zemlju Europe ili svijeta bude njihov izbor a ne jedina opcija.  

Foto: Infopix

I to nije sve! Pogledajte još...

Strmoglavile se cijene kave i kakaovca

Cijene kakaovca i kave naglo su pale na svjetskim tržištima budući da je trgovce uznemirio val američkih carina, raspirivši zabrinutost za potražnju.