infopix.hr

Posljednjih godina raste broj povratnika iz inozemstva.

Na područje Brodsko-posavske županije, 2023. godine vratilo se 4063, a prošle 4148 hrvatskih državljana, dok ih je, prema podatcima Policijske uprave brodsko-posavske, u prva tri mjeseca ove godine bilo tek nešto malo manje od tisuću, točnije njih 952. O tome da je više onih koji se vraćaju, nego li onih koji odlaze u inozemstvo pisali smo ovdje, a o razlozima takvog trenda teško je govoriti.

Svakako da je jedan od razloga i činjenica da niti u zemljama, u koje Hrvati tradicionalno odlaze trbuhom za kruhom, situacija na tržištu rada nije bajna. Doprinijele su tome i godine korone zbog koje su neki dobivali i otkaze te su bili prisiljeni vratiti se. No, svakako da među povratnicima ima i onih koji su se na povratak odlučili i zbog financijske injekcije koju država nudi povratnicima.

Prema podatcima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, koji provodi mjeru „Mobilnost radne snage - Biram Hrvatsku“, nju je tijekom prošle godine na području Brodsko-posavske županije koristila 51 osoba, kojoj je, ukupno isplaćeno 357 tisuća eura.

„U 2024. godini u Ispostavi Slavonski Brod mjeru „Mobilnost radne snage - Biram Hrvatsku“  koristile su 34 osobe, Ispostavi Nova Gradiška 13 osoba i u Ispostavi Okučani četiri osobe. Od početka ove godine bilo je devet korisnika mjere, od toga iz Ispostave Slavonski Brod njih osam te iz Ispostave Okučani jedna osoba, a isplaćeno je ukupno 63 tisuće eura.“, za Infopix kazali su iz brodsko-posavskog Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Podsjetimo mjera „Biram Hrvatsku“ na snazi je još od 2022. godine. Od tada do danas koristile su je 93 osobe, a isplaćeno je i ukupno 645.905,96 eura. Najveći broj onih koji se odlučuju na povratak u Brodsko-posavsku županiju i korištenje ove mjere dolazi iz Njemačke, nešto malo manje ih je iz Austrije, ali i iz ostalih zemalja europskog gospodarskog prostora.

Usporede li se brojke korisnika ove svojevrsne „financijske injekcije“ s brojkama policije jasno je da mjera nije presudna za povratak većeg broja hrvatskih državljana.

„Otišao sam prije četiri godine van iako sam u Slavonskom Brodu imao posao. No, struka u kojoj sam, vani je bila bolje plaćena i to je bilo presudno da odlučim otići. Planirao sam biti nekih pet godina, dok „porješavam“ sve svoj financijske rupe i onda se vratiti, no iako je taj rok već prošao ipak sam još vani i, u mom slučaju, nikakva mjera i jednokratna financijska pomoć neće biti razlog za moj povratak. Znam nekolicinu ljudi koji su se odlučili vratiti. Neki su otišli u mirovinu, neki su se vratili jer su „odradili“ onoliko koliko su planirali biti, a neki jer se jednostavno nisu naučili na život vani gdje, sasvim sigurno ne teku med i mlijeko. Zaraditi se može, ali ni ovdje nije bajno.“, kazao nam je Dalibor, koji je u Njemačkoj posljednjih sedam godina.

I točno je da mnogi krenu na rad u inozemstvu na famoznih „pet godina“. Teško je reći koliko njih se vratilo zaista iz razloga što su odradili taj planirani rok. Zavod za zapošljavanje nema evidentirane podatke o tome koliko ih se nakon povratka prijavilo na evidenciju nezaposlenih. No, ono što je sigurno je, da sada i kada se vrate, lakše nađu posao na tržištu rada nego li je to bilo u godinama kada su odlučili krenuti „trbuhom za kruhom“ u inozemstvo. A to svakako jeste važan čimbenik u donošenju jedne tako bitne odluke.

I to nije sve! Pogledajte još...

Osigurali 1.000.000 eura za vrtiće

Ministarstvo demografije i useljeništva osiguralo je milijun eura namijenjenih dječjim vrtićima u sklopu pilot projekta.