Umro Papa Franjo: pontifikat jednostavnosti, suosjećanja i reformi

U vremenu globalnih podjela, papa Franjo je ustrajno promicao međureligijski dijalog
3 - 5 minute

Vatikan je jutros objavio vijest koja je potresla vjernike diljem svijeta – u 89. godini života preminuo je papa Franjo. Rođen kao Jorge Mario Bergoglio bio je 266. papa Katoličke Crkve. Prvi iz Latinske Amerike, prvi isusovac i prvi koji je preuzeo ime Franjo, nadahnut svetim Franjom Asiškim, simbolom siromaštva, poniznosti i mira.

Njegov pontifikat, započet 13. ožujka 2013., trajao je više od deset godina i obilježen je radikalnim pomakom u stilu papinske službe. U vrijeme dubokih kriza, unutar i izvan Crkve, papa Franjo ponudio je smjer temeljen na milosrđu, autentičnosti i hrabrosti da se stvari nazovu pravim imenom. “Crkva ne postoji da bi osuđivala, već da bi donosila Božje milosrđe” poručio je već na početku svoga papinstva.

Crkva tamo gdje je najpotrebnija

Od prvog dana, papa Franjo je pokazao da neće biti tradicionalni papa u onom klasičnom smislu. Umjesto zlatnog križa, nosio je željezni, umjesto papinskih limuzina, koristio je stari Fiat, umjesto raskošnih rezidencija, ostao je živjeti u Domu svete Marte. No te simbolične geste nisu bile samo pitanja stila, bile su  one duboka poruka sadržaja: Crkva mora biti bliska onima koji trpe. “Želim siromašnu Crkvu za siromašne,” poručio je samo nekoliko dana nakon izbora. Tu rečenicu živio je dosljedno, posjećujući migrantske centre, sirotišta, bolnice, zatvore pa i zone ratnih sukoba. Njegove posjete često su bile tihe i nenajavljene, ali uvijek snažne u poruci: nitko nije zaboravljen.

Unutarnje reforme i čišćenje struktura

Pontifikat pape Franje obilježio je i pokušaj temeljitih reformi unutar samog Vatikana. Njegov pristup bio je konkretan: smanjenje birokracije, uvođenje financijske transparentnosti, oštrije kontrole nad vatikanskom bankom, ali i ozbiljno suočavanje s problemom seksualnog zlostavljanja. “Moramo se suočiti s istinom, ma koliko bolna bila,” poručio je tijekom susreta s žrtvama zlostavljanja.

Kritike su najčešće dolazile iznutra, od onih kojima bi promjene remetile udobne pozicije. No Franjo je ostajao čvrst u svome stavu kako Isus nije osnovao Crkvu da bi bila savršeno organizirana institucija, već zajednica koja liječi rane.

Ekološka i društvena savjest

Papa Franjo bio je prvi papa koji je ekologiju postavio u srce katoličkog nauka. Njegova enciklika Laudato si’ iz 2015. godine nije govorila samo o “brizi za stvoreno”, već i o vezi između uništavanja okoliša i društvene nepravde. “Zemlja, naš zajednički dom, krvari,” napisao je, kritizirajući pohlepu i konzumerizam kao korijen klimatske krize.

U Fratelli tutti (2020.), razvio je viziju svijeta koji se temelji na solidarnosti, pravdi i bratstvu među narodima, bez obzira na vjeru, naciju ili kulturu. “Svi smo mi braća i sestre. Ili ćemo zajedno graditi budućnost, ili je nećemo imati,” naglasio je.

Dijalog, umjesto  polarizacije

U vremenu globalnih podjela, papa Franjo je ustrajno promicao međureligijski dijalog. Njegov povijesni susret s velikim imamom džamije Al-Azhar 2019. u Abu Dabiju, kao i česti kontakti s pravoslavnim patrijarsima i židovskim zajednicama, postavili su nove standarde u odnosima među religijama. “Religije ne smiju nikada poticati nasilje. One su pozvane graditi mir, a ne ratovati u Božje ime.”

Pastir koji je znao slušati

Papa Franjo je ostao blizak ljudima. Ne samo govorima, već načinom na koji je bio prisutan. Bio je prvi papa koji je otvoreno govorio o potrebi slušanja žena u Crkvi, o dostojanstvu homoseksualnih osoba, o nužnosti sinodalnog načina odlučivanja, gdje svi vjernici imaju pravo glasa. Bio je stava da sinodalnost nije moda nego ono što Crkva je u svojoj biti, narod Božji koji hoda zajedno.

Unatoč otporima, ostao je dosljedan: “Vrijeme je važnije od prostora. Bolje je pokrenuti procese, nego otvrdnuti pozicije.”

Posljednje godine

U posljednjim godinama života, Franjo je bolovao od raznih zdravstvenih problema, uključujući operaciju debelog crijeva, kronične bolove u koljenu i išijas. Često je koristio invalidska kolica, no nije prestajao raditi. Smatrao je da se Crkva ne može voditi iz udobnosti fotelje. Do zadnjeg dana ostao je angažiran, kako duhovno tako i fizički.

Naslijeđe

Papa Franjo neće ostati upamćen kao papa koji je mijenjao dogmu, već kao papa koji je Crkvu pokušao vratiti njezinoj srži – evanđelju, ljudskosti, beskompromisnoj ljubavi i blizini onima koji pate. Bio je most između kontinenata, između Crkve i svijeta, između vjere i stvarnosti.

Njegova smrt zatvara važno poglavlje u povijesti Crkve. No njegove riječi, geste i poruke nastavit će oblikovati vjernike ali i nevjernike još dugo nakon njegova odlaska.

“Ne bojte se sanjati velike snove,” govorio je mladima. Papa Franjo te je snove živio, u jednostavnosti, hrabrosti i služenju.

Tko će ga naslijediti ?

Smrću Pape Franje započinje razdoblje sede vacante – razdoblje kada je papinska stolica službeno upražnjena. Upravljanje Crkvom privremeno prelazi u ruke Kardinalskog zbora, no bez mogućnosti donošenja većih odluka ili promjena.

Unutar 15 do  20 dana od papine smrti, svi kardinali s pravom glasa – njih oko 120 mlađih od 80 godina, okupit će se u Rimu. U zatvorenoj i strogo čuvanoj konklavi, unutar Sikstinske kapele, kroz molitvu, razmatranje i tajna glasovanja, birat će novog papu.

Da bi netko bio izabran, mora dobiti dvotrećinsku većinu glasova. Glasuje se do četiri puta dnevno, ujutro i poslijepodne, dok se ne postigne potreban konsenzus. Listići se nakon svakog glasovanja spaljuju. Ako nije izabran papa, iz dimnjaka izlazi crni dim; ako je izabran – bijeli.

Nakon izbora, novog papu se pita: “Prihvaćaš li svoj izbor za rimskog prvosvećenika?” Ako pristane, odmah se izjašnjava pod kojim će imenom vršiti službu. Nedugo zatim izlazi na balkon bazilike svetog Petra, gdje ga prvi put svijetu najavljuju riječima: Habemus Papam.

Koga će Crkva izabrati za nasljednika pape Franje,  pastira koji je svijet osvojio skromnošću, jednostavnošću i odvažnošću – ostaje pitanje nad kojim će se moliti cijeli katolički svijet.

Stavovi iznešeni u člancima, kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije portala infopix.hr.

Pratite nas na Facebook stranici, Instagram profilu, YouTube kanalu i TikToku te se pridružite našoj Facebook grupi i raspravljajte s nama o aktualnim temama.

Imate priču? Javite nam se na redakcija@infopix.hr

Povezane teme