Utjecaji na zdravlje nisu bezazleni

Posebno se to odnosi na kronične bolesnike

2 - 3 minute

Detalji: Vijesti; 30.03.2025. 06:00; Infopix

Noćas smo spavali sat vremena kraće. I dok su na „pametnim“ satovima, telefonima, računalima isto tako „pametni“ softveri sami odradili prelazak na ljetno računanje vremena, na onim analognima kazaljke smo morali sami pomjeriti sat vremena unaprijed.

Oni koji to nisu uradili noćas u dva, učinili su to jutros. I reći ćemo to je to. Prešli smo na ljetno računanje vremena. Za mnoge to i ne znači ništa drugo, no dio građana, a tvrde to i stručnjaci, ovu će promjenu osjetiti i na zdravlju.

Prelazak na ljetno računanje vremena i gubitak jednog sata sna može imati posljedice na ljudsko tijelo kao što su umor, smanjena koncentracija i poremećaj sna. Onima s kardiovaskularnim problemima ova promjena može izazvati privremene zdravstvene komplikacije i dovesti do povećanog rizika za srčani i moždani udar. Prema istraživanjima koja su u časopisu Open Heart objavljena još daleke 2014. godine pokazala su kako se rizik od infarkta miokarda povećava za 24 posto prvog ponedjeljka nakon prelaska na ljetno računanje vremena. Finsko pak istraživanje objavljeno dvije godine kasnije, pokazalo je da se rizik od ishemijskog moždanog udara povećava za osam posto u prva dva dana nakon prelaska na ljetno računanje vremena. Uz to, povećan je rizik za povišeni krvni tlak, aritmiju, neraspoloženje, razdražljivost, čak i više prometnih nezgoda.

Zašto promjene u vremenu utječu na zdravlje? Stručnjaci kažu kako je glavni uzrok tome poremećaj u cirkadijalnom ritmu, odnosno biološkom satu organizma a koji utječe na mnoge fiziološke funkcije, uključujući srčani ritam i krvni tlak. Nedostatak sna ili promjene u kvaliteti sna mogu povećati razinu hormona stresa, kortizola, što dovodi do povišenog krvnog tlaka i ubrzanog srčanog ritma, a sve to kod osoba koje već imaju srčane probleme itekako može biti okidač za dodatne krizne situacije. Stručnjaci, posebice kronične bolesnike, upozoravaju da prate svoje zdravstveno stanje i u slučaju značajnijih odstupanja zatraže liječničku pomoć. Isto tako predlažu da u prvih nekoliko dana nakon prelaska na ljetno računanje vremena izbjegavamo stresne situacije i teže fizičke napore.

No valja naglasiti da iako jedan dio populacije osjeća tegobe tokom pomjeranja kazaljki na satu ipak većina onih, koji imaju zdrav organizam, fizički su aktivni i vode računa o prehrani, vrlo brzo naviknu se na novo vrijeme.

No osim utjecaja na zdravlje i raspoloženje kod nekih, prelazak na ljetno računanje vremena donosi još neke promjene. Tako se od ove nedjelje, 30. ožujka, struja po jeftinijoj tarifi računa od 22 pa sve do 8 sati ujutro. A s prvim danom mjeseca travnja prestaje važiti i obveza paljenja svjetala danju na vozilima, uz napomenu kako ovo ne vrijedi za motocikliste jer oni svjetla moraju imati upaljena danju tijekom cijele godine.

1. Janszky I, Ljung R. Prijelaz na i s ljetnog računanja vremena i incidencija infarkta miokarda. N Engl J Med. 2008. 30. listopada;359(18):1966-8.

2. Varughese J, Allen RP. Nesreće sa smrtnim ishodom nakon promjene ljetnog računanja vremena: američko iskustvo . Sleep Med. 2001. siječnja;2(1):31-36.

3. Barnes CM, Wagner DT. Promjena na ljetno računanje vremena smanjuje san i povećava ozljede na radnom mjestu . Časopis za primijenjenu psihologiju, 2009. 94(5), 1305–1317.

4. Liu C, Politch JA, Cullerton E, Go K, Pang S, Kuohung W. Utjecaj ljetnog računanja vremena na spontani gubitak trudnoće kod pacijenata in vitro oplodnje. Chronobiol Int. 2017;34(5):571-577.