infopix.hr

Hladnija zima potiče snažniju potrošnju i brže prazni europska skladišta plina, a tu je i prekid tokova prirodnog plina kroz Ukrajinu.

Hladnija zima ubrzava potrošnju plina i prazni europska skladišta, dok prekid dotoka prirodnog plina kroz Ukrajinu izaziva zabrinutost. Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) postavlja pitanja o budućim cijenama i opskrbi plinom te upozorava na mogućnost drugog vala energetske krize. Glavni ekonomist HUP-a, Hrvoje Stojić, istaknuo je ove izazove u publikaciji "Fokus tjedna".

Na prijelazu iz 2024. u 2025. godinu cijena prirodnog plina porasla je na gotovo 50 eura po megavatsatu (MWh), dok se u listopadu držala stabilno između 35 i 38 eura, izvještava HUP. Glavni uzrok rasta cijena su niže temperature koje povećavaju potrošnju, što ubrzava pražnjenje skladišta plina. Krajem prosinca, povlačenje plina iz skladišta doseglo je najviše razine u posljednje tri zimske sezone, premašujući prosjek za to razdoblje za 13 posto.

Europa je dosad nadoknađivala manjak plina smanjenjem potrošnje i nabavkom LNG-a iz zemalja poput SAD-a, Katara i Alžira. Međutim, trenutna zimska potrošnja prelazi očekivanja, zbog čega su europska skladišta plina na početku 2025. popunjena sa samo 69%, što je 15% manje nego prošle godine, ističu iz HUP-a.

U prethodne dvije godine, zalihe plina u EU krajem ožujka bile su na razini od 56-58%, dok bi sadašnji tempo potrošnje mogao smanjiti popunjenost skladišta na 30-40%. Ovo bi zahtijevalo intenzivnu nabavu plina, posebno LNG-a, kako bi se obnovile zalihe za sljedeću zimu, ali uz značajno veće troškove, što predstavlja ozbiljan rizik za potrošače, upozoravaju iz HUP-a.

Pritisak i na cijene električne energije

Prema HUP-u, blaže zime s obiljem vjetra omogućile su jeftiniju proizvodnju iz obnovljivih izvora energije, dok trenutne nestabilne vremenske prilike podižu troškove električne energije. Uz to, Njemačka se suočava s ekonomskim problemima, uključujući smanjenje ulaganja u solarne panele zbog recesije i visokih troškova financiranja.

HUP upozorava na mogućnost nove energetske krize zbog nestabilne opskrbe plinom i povećane ovisnosti o njemu u proizvodnji električne energije. Očekuje se da će Europa nastaviti s višim i nestabilnim cijenama energije, pogotovo nakon isteka subvencija u 2026. godini.

Kako bi se ublažili ovi rizici, HUP predlaže otvaranje tržišta električne energije za jačanje ulaganja u obnovljive izvore energije (OIE). Hrvatska bi do 2030. mogla postati energetski samodostatna, ali ključna je odluka o jediničnoj naknadi za priključenje na mrežu, koja kasni već dvije godine. Zbog toga su blokirane investicije vrijedne 2,6 milijardi eura.

HUP također traži da se investitorima naplaćuje samo stvarni trošak priključenja i predlaže ukidanje ograničenja na podnošenje zahtjeva za priključenje na mrežu samo jednom godišnje, čime bi se ubrzale investicije u OIE.

Predug proces ishođenja dozvola za projekte OIE-a

HUP upozorava da razvoj projekata obnovljivih izvora energije (OIE) u Hrvatskoj traje predugo zbog administrativnih prepreka i manjka stručne radne snage. Hrvatska je među četiri članice EU-a s najsporijim procesom ishođenja dozvola. Ističu potrebu za hitnim donošenjem programa državnih potpora za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, budući da je prethodni istekao krajem prošle godine.

Također, naglašavaju važnost planiranih ulaganja u modernu elektroenergetsku mrežu, procijenjenu na 800 milijuna eura u sljedećih 10 godina, te razvoj tehnologija skladištenja i uravnoteženja kapaciteta. Napominju da prostorni planovi trenutno ne podržavaju instalaciju baterijskih kapaciteta, što zahtijeva prilagodbu kako bi se iskoristili dostupni poticaji za razvoj baterija.

Uz jačanje distribucijske mreže, potrebno je investirati u prijenosne kapacitete, što uključuje donošenje novog desetogodišnjeg plana razvoja prijenosne mreže za razdoblje 2024.–2033. Ove mjere smatraju ključnima za ubrzanje ulaganja u obnovljive izvore energije i modernizaciju energetske infrastrukture.

I to nije sve! Pogledajte još...

"ĐĐ Specijalna vozila sklapat će Tatre i održavati Leoparde"

Vlada je donijela odluke o nabavi sustava protudronske zaštite, 18 francuskih haubica Caesar, 44 tenka Leopard 2A8 i 420 teških terenskih kamiona TATRA ukupne vrijednosti gotovo dvije milijarde eura,