infopix.hr

Trenutni iznos minimalne plaće u Hrvatskoj od 970 eura daleko je ispod zapadnoeuropskog standarda, a pitanje je hoćemo li uspjeti smanjiti tu razliku i osigurati bolje uvjete za svoje radnike

Na početku 2025. godine minimalne plaće u Europi i dalje pokazuju velike razlike među državama. Prema podacima Eurostata, Luksemburg se nalazi na vrhu ljestvice s bruto minimalnom plaćom od 2638 eura, dok je na samom dnu Moldavija s 285 eura. Hrvatska se sa svojih bruto 970 eura nalazi u samoj sredini ljestvice.

Kao i prethodnih godina, zapadne i sjeverne europske zemlje imaju znatno viće minimalne plaće u odnosu na one u srednjoj i istočnoj Europi. Nakon Luksemburga, među vodećim zemljama su Irska (2283 eura), Nizozemska (2193 eura), Njemačka (2161 eura) i Belgija (2070 eura). Minimalne plaće u ovIm zemljama više su nego dvostruko veće u odnosu na Hrvatsku.

S druge strane, zemlje poput Bugarske (551 eura), Albanije (408 eura) i Moldavije (285 eura) još uvijek imaju minimalne plaće koje su daleko ispod 1000 eura, što pokazuje ogroman jaz između istoka i zapada koji je i dalje prisutan.

Hrvatska među zemljama srednje kategorije

Hrvatska se sa 970 eura nalazi blizu Grčke (968 eura), Malte (961 eura) i Cipra (1000 eura). Međutim, slovenska minimalna plaća iznosi 1254 eura, što pokazuje da razlike postoje i među susjednim državama. Slovenija i Španjolska (1323 eura) imaju znatno veće minimalce, što ukazuje na stabilniji rast njihovih ekonomija.

Unatoč povećanju minimalne plaće u Hrvatskoj posljednjih godina, ona je i dalje ispod tisuću eura, dok su mnoge europske zemlje tu granicu odavno premašile.

S obzirom na inflaciju i rast troškova života, povećanje minimalne plaće bit će ključno pitanje za Hrvatsku u narednim godinama. Trenutni iznos od 970 eura daleko je ispod zapadnoeuropskog standarda, a pitanje je hoće li Hrvatska uspjeti smanjiti tu razliku i osigurati bolje uvjete za svoje radnike. Ako trendovi rasta plaća u regiji budu nastavljeni, moguće je da će Hrvatska u narednim godinama doseći iznose kakve danas imaju, primjerice, Slovenija ili Španjolska. No, to će ovisiti o gospodarskim politikama, rastu produktivnosti i mogućnostima tržišta rada.

I to nije sve! Pogledajte još...

Bonusima za prisutnost do smanjenja broja lažnih bolovanja?

Gotovo 3.000 ispitanika otkrilo što misle o bonusima za redovitu prisutnost na poslu. Polovica vjeruje da bi smanjili lažna bolovanja, dok trećina strahuje od negativnih posljedica po zdravlje zapo…