infopix.hr

Tri sindikalne središnjice i Sindikat umirovljenika Hrvatske (SUH) pozvali su sve građane koji zbog malih primanja i visoke inflacije ne mogu podmiriti osnovne životne troškove da dođu na prosvjed "Hrvatska zajedno za veće plaće i mirovine".

Realna potrošnja zapravo pada. U lipnju potrošnja rasla 3,6 %, a inflacija bila 3,7 %

Trend ubrzanja inflacije je počeo u listopadu 2024. godine

Vlada je u petak donijela odluku o izravnim mjerama kontrole cijena određenih proizvoda i kategorija proizvoda u trgovini na malo, kojom utvrđuje listu od 70 proizvoda s ograničenim cijenama. Odluka na snagu stupa 7. veljače, a u Vladi tvrde kako na ovaj način žele pomoći građanima u zaštiti od visokih cijena u trgovinama. 

Inflacija u eurozoni ubrzala je i u prosincu, a najsnažnije su porasle potrošačke cijene u Hrvatskoj, gotovo dvostruko snažnije od prosjeka, pokazali su u utorak preliminarni izračuni europskog statističkog ureda.

Rat u Iranu otkrio je ono što je godinama bilo potisnuto ispod površine: Hrvatska nema dovoljno hrane za sebe, a kamoli za milijune turista koji svake godine dolaze na njezinu obalu. Upozorenje ne dolazi od ekologista ni nevladinih udruga, nego od čovjeka koji je godinama vodio jednog od najvećih hrvatskih prehrambenih giganata.

Zvonimir Mršić, dugogodišnji predsjednik Uprave Podravke, u izjavi za televiziju N1 upozorio je da bi produljenje sukoba u Iranu moglo pokrenuti inflacijsku spiralu kakvu Europa dugo nije vidjela. Prema Mršićevim riječima koji se poziva na prognoze MMF-a, svaki mjesec rata na Bliskom istoku donosi dodatan postotni bod inflacije. Ako sukob potraje pet mjeseci i dulje, Europa bi se mogla naći u ozbiljnoj inflacijskoj zamci.

No iza inflacijske prijetnje krije se dublji problem koji ne ovisi o Iranu ni Hormuškom tjesnacu.

Državni ured za reviziju predao je početkom 2026. Hrvatskom saboru izvješće koje je potvrdilo ono što je Mršić odavno govorio: korisnicima je u sklopu Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj isplaćeno više od 3,5 milijardi eura, ali statistički podaci nisu pokazali značajan doprinos rastu poljoprivredne proizvodnje ni ruralnom razvoju. Štoviše, analizirani podaci pokazuju da je poljoprivredna proizvodnja ostala na razini iz 2010. godine, uz realni pad vrijednosti.

Državni revizori upozoravaju na sistemski problem: postupci dodjele potpora toliko su kompleksni da su rokovi isplate od prvobitnih 120 dana narasli na 600 do 800 dana, što poljoprivrednike stavlja u gotovo nemoguć položaj.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, fizički obujam poljoprivredne bruto proizvodnje u 2024. povećan je za 6,6 posto u odnosu na 2023., pri čemu je biljna proizvodnja porasla za 6,9 posto, a stočna za 6,3 posto. Međutim, ti godišnji pomaci ne mijenjaju sliku dugoročne stagnacije na razini iz 2010., što su revizori i potvrdili.

Mršić upozorava da Hrvatska danas uvozi mrkvu iz Austrije i salatu s europskih tržišta, te da je domaća proizvodnja umjetnih gnojiva pala s milijun na svega 300 tisuća tona. Uz to, zatvaranje Hormuškog tjesnaca ne bi ugrozilo samo naftu, već i ukapljeni prirodni plin, polimere za ambalažu, helij za mikročipove i aluminij za automobilsku industriju.

U takvom scenariju, zemlja koja ionako ne proizvodi dovoljno hrane za vlastite potrebe, ne bi mogla osigurati prehranu ni domaćeg stanovništva ni turista koji godišnje višestruko nadmašuju broj stanovnika.

Rješenje zahtijeva konkretnu i mjerljivu poljoprivrednu strategiju koja će jasno definirati koliko hektara novih obrađenih površina treba aktivirati, kakva su ulaganja potrebna u staklenike i plastenike za stabilnu opskrbu povrćem tijekom cijele godine, te kako bolje iskoristiti vodne resurse kojima Hrvatska obiluje.

Državni revizori predlažu reorganizaciju procedura dodjele potpora, jasne kriterije i rokove, te smanjenje administrativnih opterećenja koja su dosad korisnicima oduzimala više od dvije godine čekanja.

Dok se te reforme ne provedu, Hrvatska ostaje ranjiva. Ne samo na ratove daleko na istoku, nego i na suše, poplave i svaki ozbiljniji poremećaj u globalnim lancima opskrbe.

Stopa inflacije u Hrvatskoj mjerena indeksom potrošačkih cijena u ožujku je iznosila 3,2 posto na godišnjoj razini, objavio je u utorak Državni zavod za statistiku (DZS), čime je opći rast cijena na godišnjoj razini usporio drugi mjesec zaredom, dok podaci Eurostata pokazuju da je inflacija u Hrvatskoj i dalje među najvišima u eurozoni.

Cijene proizvoda i usluga i dalje divljaju. Osim toga što to vidimo u svakodnevnom životu tako što čokolada košta po 7-8 eura, to je vidljivo i kroz statističke podatke Europske unije. Oni kazuju da je u Hrvatskoj najveća inflacija od svih zemalja u kojima se plaća eurom. 

Međugodišnja stopa inflacije u siječnju ove godine mjerena indeksom potrošačkih cijena iznosila je 3,4 posto, a u odnosu na prosinac potrošačke cijene porasle su za 0,3 posto, potvrdili su drugi podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Bojkoti kupovine i trgovina nastavljaju se. Na poziv platforme "Halo, inspektore" danas su uz cjelodnevni bojkot svih trgovina na red došle i pekarnice. Naime, nakon što se na mrežama proširio poziv srednjoškolaca koji su upozorili na veliki rast cijena, građani su pozvani da danas u pekarnicama ne kupuju pekarske proizvode.

Usporedbom kataloških cijena prehrambenih proizvoda iz siječnja 2015. i siječnja 2025., jasno je da poskupljenje nije jednako zahvatilio sve proizvode. Neke su stvari jako poskupjele, dok su druge ostale gotovo na istoj razini - ili su čak pojeftinile.

Poziva se na bojkot trgovina u Hrvatskoj u petak 24. siječnja 2025. godine zbog visokih cijena hrane. Građani su pozvani da taj dan ne kupuju ništa, a savjetuje im se da se pripreme kao da je nedjelja, kako bi podržali ovu inicijativu protiv rasta troškova života.

Kada se isključe hrana i energija, godišnja stopa inflacije u siječnju 2025. iznosila je 2,9 posto i bila je niža za 0,4 postotna boda nego u prosincu.

Nakon uspješnog bojkota prošlog tjedna kada je potrošnja pala za čak 50%, najavljen je novi bojkot u petak 31.1.

Stopa inflacije u Hrvatskoj mjerena indeksom potrošačkih cijena u srpnju je iznosila 4,1% na godišnjoj razini, čime je opći rast cijena na godišnjoj razini ubrzao treći mjesec zaredom. Podaci Eurostata pokazuju da je inflacija u Hrvatskoj među najvišima u eurozoni.

Nova godina donijela je novo poskupljenje struje od 3,7 posto što će ukupno povećati račune za struju za više od 10 posto u odnosu na razdoblje prije 1. studenog prošle godine.