MIT, ČINJENICA I ODGOVORNOST

Kliker Podcast #19 - Hrvoje Klasić

Gostujući u Kliker Podcastu, povjesničar Hrvoje Klasić analizira velike teme 20. stoljeća i objašnjava kako o osjetljivim društvenim pitanjima razgovarati argumentima, a ne etiketama.

Kliker Podcast
Infopix/D.Kustor
3 min
Postoji test kojim se, prema Hrvoju Klasiću, ozbiljno društvo razlikuje od onoga koje to tek glumi: spremnost da pogleda u vlastitu, a ne u tuđu prošlost.
Gost Kliker Podcasta, povjesničar koji je doktorirao na temi 1968. godine i studentskoga pokreta, proveo je sat i pol upravo na tom ispitu i nijednom nije zaobišao mjesto na kojemu boli.
Počelo je od Srbije. Ondje se, smatra Klasić, uživo dogodilo ono što na ovim prostorima rijetko uspije. Studentski pokret koji nije planuo zbog školarina, nego zbog jedne smrti i sumnje na korupciju, prerastao je u nešto što, kako kaže, već dvije godine odolijeva najtvrđemu i najkorumpiranijemu režimu u Europi, onome Aleksandra Vučića. Klasić ne krije naklonost. Najviše ga, priznaje, drži njihova šarolikost, taj „catch-all“ u koji stanu i ljevica i desnica, i vjernik i ateist, te baš u toj širini vidi razlog zašto su izdržali. Oduševljava ga i pomisao na vladu stručnjaka bez stranačkoga staža pa naglas pita otkud nama uvjerenje da je član bilo koje stranke, samo zato što ima iskaznicu, sposobniji od liječnika ili inženjera koji u politiku nikad nije ušao.
Odatle se razgovor širi prema onome što Klasić vidi kao bolest vremena. Populizam na kojemu je jahao Vučić isti je onaj na kojemu se u drugi mandat uzjahao i Donald Trump, kaže, a ono što ga istinski muči nije čudak na vlasti, nego ljudi koji, znajući točno tko je pred njima, svejedno glasaju za njega. Isto vrijedi, dodaje, i za Milorada Dodika. Europsku uniju pritom brani bez zadrške: za njega je to najvažniji mirovni projekt u povijesti, a Hrvatsku je, ne bez ironije, spasila ponajprije od nje same.
A onda dolazi dio zbog kojega se takvi razgovori obično i ne vode do kraja. Klasić o Nezavisnoj Državi Hrvatskoj govori bez ublažavanja. Pravo na vlastitu državu smatra posve legitimnim, ali NDH, poručuje, s tim pravom nema veze jer nije nastala iz volje Hrvata, nego iz računice Hitlera i Mussolinija. Ne može, kaže, razumjeti hrvatskoga nacionalista kojega ne peče činjenica da ustaše nisu uspjeli pobijediti bosonoge partizane, ali su znali ubijati starce, žene i djecu. To za njega nije junaštvo, nego najveća sramota hrvatske povijesti i upravo zato, tvrdi, antifašizam i golem broj Hrvata koji su dobrovoljno otišli u partizane toj povijesti peru obraz.
Istom mjerom mjeri i drugu stranu. Bleiburg i poratne likvidacije naziva velikom sramotom antifašističkoga pokreta i ne dvoji da je Tito za njih znao, kao što, povlači paralelu, nije dvojio ni da je hrvatski vrh znao za zločine nakon Oluje. Tu je, zapravo, cijela njegova metoda: isti moralni metar za sve. Tito mu nije diktator, nego autoritet i vješt majstor ravnoteže, čovjek pod kojim su milijuni, kaže, dobili život kakav prije nisu mogli ni sanjati, ali ni to ne izgovara bez Golog otoka u istoj rečenici.
Najosobniji dio razgovora vraća ga u 1991. godinu i u Sisak. Kao osamnaestogodišnji maturant, najbolji učenik koji je latinski i grčki znao napamet, obukao je odoru. Priča to bez patetike, čak s osmijehom, uz anegdotu o tome kako je jedini dobio pošiljku odora veličine S i M jer su svi krupniji oko njega ostali praznih ruku. Danas, kaže, ne bi više olako riskirao život za naciju jer mu nacionalni identitet nije ni najvažniji ni jedini, ali bi uvijek branio onoga tko je napadnut. Zato se, objašnjava, i sada bori, samo drugim sredstvima: smatra da mu je država ugrožena, ovaj put od lopova i od onih koji demokraciju drže tek na riječima.
Na pitanje tko je glavni krivac za rat odgovara bez okolišanja: Slobodan Milošević i ekipa oko njega. Ali odmah dodaje ono teže – da smo se kao društvo obvezni suočiti i s vlastitim mrljama, s onima koji su pregovarali, odvodili susjede i palili sela, jer ako to i dalje guramo pod tepih, dočekat će nas isto što i s Bleiburgom: četrdeset i pet godina šutnje pa eksplozija. To je, upozorava, opomena koju si ne smijemo dopustiti da je preskočimo.
Zbog svega toga, kaže, stižu prijetnje smrću, policijska zaštita i zabrane dolaska u pojedine gradove, i to u državi za kakvu je, ironično, nekoć obukao odoru. Odbija pozu objektivnosti jer je nitko tko ima stav nema, ali inzistira na jednome: da neistomišljenik nije neprijatelj. S gotovo svakim je, poručuje na kraju, spreman razgovarati. Osim s onima koji za ubijanje bilo koga nalaze opravdanje. S njima, kaže, ne kao povjesničar, nego kao čovjek, nema o čemu.
Cijeli razgovor pogledajte na YouTube kanalu Kliker Podcasta.

 

Povezane vijesti

Najčitanije vijesti (tjedan dana)

  1. 1Veliki iskorak kojim će pacijenti dobiti skrb na razini europskih klinika
  2. 2Država prostor na slavonskobrodskom Korzu nudi po početnoj cijeni od 946 eura
  3. 3Skuplje doplate za šest lijekova: Provjerite je li i vaša terapija među njima
  4. 4Nastavljaju s odvozom krupnog otpada
  5. 5Više od tri stotine motociklista iz cijele Hrvatske i ove godine odaje počast žrtvama Vukovara i Domovinskog rata

Najnovije vijesti

  1. 1Viši doprinosi za paušalce s najvećim primicima: Mjesečne obveze rastu za 12,5 i 25 posto
  2. 2Večeras palimo lampione za Vukovar
  3. 3Četiri vrhunska orkestra u čast velikih obljetnica
  4. 4Neprimjereni komentari na internetu nisu bezazleni: Prijavljeni 28-godišnjak može imati ozbiljne posljedice
  5. 5"Kad se sve stavi na papir, bolje je biti svoj na svome"

Top 10 tjednih tema

  1. 1Slavonski Brod
  2. 2Brodsko-posavska županija
  3. 3Centar za hitnu i interventnu medicinu
  4. 4ulaganja
  5. 5Opća bolnica Slavonski Brod
  6. 6projekti
  7. 7državne nekretnine
  8. 8Korzo
  9. 9prostor
  10. 10najam

Pratite nas na Facebook stranici, Instagram profilu, YouTube kanalu i TikToku te se pridružite našoj Facebook grupi i raspravljajte s nama o aktualnim temama.

Imate priču? Javite nam se na redakcija@infopix.hr