
Nekadašnji gigant metalske industrije danas je u većinskom češkom vlasništvu
Podsjetnik kako je to izgledalo nekada
Tvornički divovi iz prošlih vremena danas spadaju u žanr gospodarske fantastike.
Za jedne su to bili mastodonti koji bi u vrijeme bivše Jugoslavije bez ubrizgavanja državnog novca brzo propali na slobodnom tržištu, a za druge su to bila vrlo uspješna poduzeća koji su stajala uz bok najjačim europskim i svjetskim kompanijama, u kojima su radnici bili cijenjeni kao samoupravljači, koje su gradile stanove, kuće i radnička odmarališta diljem obale.
U “stoljeću giganata” nastajali su Jugovinil, Jugoplastika, Đuro Đaković, Rade Končar, Prvomajska, GK Međimurje, Torpedo… Neke od tih kompanija stasalih u 20. stoljeću, u 21. su izumrle, dok su neke uspjele proći pretvorbu i privatizaciju, pa i danas uspješno proizvode, samo s daleko manje radnika, piše Poslovni dnevnik koji se u svom članku dotakao i priče o Đuri Đakoviću.
"U Slavoniji su se 1921. godine počeli podizati zidovi Prve jugoslavenske tvornice vagona, strojeva i mostova d.d. Brod na Savi, u kojoj će se 1922. početi popravljati i proizvoditi vagoni, a već 1923. imat će oko 1200 radnika koji su izgradili konstrukciju mosta preko Tise kod Titela duljine 463 metra, tri željeznička mosta na pruzi Solun – Alexandropolis u Grčkoj, prvi teretni vagon, parni kotao, prva tramvajska kola za beogradske ulice, prvi motorni vlak za prugu Mostar – Sarajevo…
Zbog šteta uslijed bombardiranja 1941. prekida rad, a 1947. mijenja ime u Đuro Đaković Industrija lokomotiva, strojeva i mostova, prema hrvatskom političaru, jednom od osnivača Komunističke partije Jugoslavije i sindikalnom vođi. Pet godina kasnije proizvedeno je 410 vagona za Tursku, a za domaće potrebe više od 200 lokomotiva. Zaključen je ugovor s tvrtkom Babcock Wilcox o poslovno-tehničkoj suradnji, a 1955. godine proizvedena je i prva dizelska lokomotiva s 20 konjskih snaga. S vremenom je Đuro Đaković postao najveći proizvođač Steamblock kotlova na svijetu! U Slavonskom Brodu počeli su se proizvoditi i kombajni po tehnologiji njemačkoga poduzeća Deutz-Fahr, a tenkovi M-84 izvozili su se i u Kuvajt. Sredinom 1980-ih tu je radilo više od 16.300 ljudi. Vodila se, kao i u Jugoplastici, briga o odmoru radnika.
“Godišnji odmori su realizirani s pomoću tvorničkog lista u kojem je svake godine objavljen svojevrsni natječaj na koji su radnici prijavljivali tko, kada i kamo želi ići na godišnje odmore, a potom bi poduzeće sve organiziralo”, rekla je Ana Rajković Pejić iz Hrvatskog instituta za povijest. Tvrtka je kupila odmaralište u Trogiru, no iznajmljivala je i odmarališta drugih poduzeća. Đuro Đaković sklopio je s čehoslovačkim tvrtkama ugovor prema kojem su njihovi radnici ljeti dolazili na odmor u hrvatska odmarališta, a preko zime radnici Đure Đakovića putovali bi u čehoslovačka zimovališta. Radnici su prvih godina godišnje odmore trošili na radove u polju, a tek su od sredine 1960-ih počeli masovnije odlaziti na more.
KUD ĐĐ imalo je 1200 članova
“Priča s godišnjim odmorima veoma je zanimljiva iz sadašnje perspektive. Naime, kada je sindikat počeo s organiziranjem godišnjih odmora, radnici u Slavoniji, pa tako i u Đuri Đakoviću, nisu htjeli ići jer su uvijek imali u planu nešto drugo, poput gradnje kuće, opremanja stana ili obrađivanja polja. Govorili su kako oni naprosto nemaju vremena za sunčanje negdje na moru. Taj proces prilagodbe trajao je desetak godina i tek od kraja 1960-ih godina radnici prihvaćaju odlazak na more kao nešto novo, nešto što je dobro i što im ide u korist”, ispričala je Rajković Pejić. Kako opisuje u studiji “Plave kute idu na more”, krajem 1960-ih plaće su u Đuri Đakoviću bile 20 posto veće od hrvatskog prosjeka, a još više od jugoslavenskog. Kupovali su se stanovi i automobili. Sredinom 1970-ih tvrtka je i sama počela graditi stanove i obiteljske kuće na dvije etaže. U tvorničkim novinama 1972. godine objavljeno je da je od Drugog svjetskog rata izgrađeno 4700 stanova i obiteljskih kuća za radnike.
Davali su se krediti za školovanje, gradile ambulante i financirali KUD-ovi. Radničko kulturno-umjetničko društvo Đuro Đaković imalo je čak 1200 članova! Osnovan je klub voćara i vinogradara, organizirale su se sportske igre, a za radnice je otvoreno savjetovalište za kozmetiku i pokrenut aerobik. Kako bi se stalo na kraj kašnjenjima na posao, uprava je u tvorničkim novinama objavljivala imena onih koji kasne na posao, pa i fotografije radnika koji dangube na poslu. I u Đuro Đakoviću velik su problem bila bolovanja, pogotovo ljeti i na jesen, u vrijeme žetve i berbe. Poduzeće je 1991. promijenilo ustroj i nastavilo djelovati kao Đuro Đaković Holding d.o.o. Danas je većinski vlasnik češka kompanija DD Acquisition.", piše Poslovni dnevnik čiji članak u cijelosti možete pročitati ovdje.
Izvor: Poslovni dnevnik/Ivica Beti/VL
Povezane vijesti
VijestiPOČELA SEZONA SVINJOKOLJA
Donosimo ključna pravila, zone ograničenja i potpore u Brodsko-posavskoj županiji
Iako u Brodsko-posavskoj županiji trenutačno nema aktivnih slučajeva afričke svinjske kuge, dio općina i dalje je u zonama ograničenja. Provjerite obvezne rokove za najavu klanja.
VijestiOD DANAS STROŽA PRAVILA
Novi Zakon o potrošačkim kreditima: Nema više samovoljnog povećanja minusa ni naknada za stambene kredite
Uz zabranu uvjetovanja kredita prijenosom plaće i strožu provjeru kreditne sposobnosti, građani u financijskim problemima dobivaju pravo na besplatno savjetovanje i plan olakšavanja otplate prije pokretanja ovrhe.
Vijesti29. KATARINSKI SAJAM
Vijuš postaje središte tradicije, gastronomije i poduzetništva
Od 10 sati otvorena su vrata dvorane Vijuš – provjerite što vas sve očekuje na ovogodišnjem Katarinskom sajmu koji traje sve do nedjelje.
VijestiOBAVIJEST BRODSKOG KOMUNALCA
Evo gdje ove subote odvoze glomazni otpad
Iz Komunalca podsjećaju što sve nije dopušteno odlagati uz glomazni otpad.
Najčitanije vijesti (tjedan dana)
- 1
Njihova djela i žrtva nikada ne smiju pasti u zaborav - 2
Kazne se penju do vrtoglavih milijun eura: Ovaj propust skupo će vas koštati! - 3
Veliki iskorak kojim će pacijenti dobiti skrb na razini europskih klinika - 4
Država prostor na slavonskobrodskom Korzu nudi po početnoj cijeni od 946 eura - 5
Skuplje doplate za šest lijekova: Provjerite je li i vaša terapija među njima
Najnovije vijesti
- 1
Novi Zakon o potrošačkim kreditima: Nema više samovoljnog povećanja minusa ni naknada za stambene kredite - 2
Evo gdje ove subote odvoze glomazni otpad - 3
Ministarstvo oštro o bojkotu nastave: Ne dopustite da vas politički akteri iskoriste, svi izostanci bit će neopravdani - 4
Podržan rebalans proračuna Brodsko-posavske županije za 2026. godinu - 5
Napuštaju montažnu halu i grade moderan dom
Top 10 tjednih tema
Pratite nas na Facebook stranici, Instagram profilu, YouTube kanalu i TikToku te se pridružite našoj Facebook grupi i raspravljajte s nama o aktualnim temama.
Imate priču? Javite nam se na redakcija@infopix.hr