Hrvatski mladi: obrazovani, zaposleni, pod maminim krovom
Foto: Infopix

Hrvatski mladi: obrazovani, zaposleni, pod maminim krovom

Prema podacima DZS-a, kod kuće ostajemo do 31 i pol, čak deset godina dulje od Finaca

Vijesti
D. Kustor
3 min

Mladi u Hrvatskoj u prosjeku najkasnije u Europskoj uniji napuštaju roditeljski dom.

Prosječna dob osamostaljivanja iznosi 31,5 godina, a 89,1 posto osoba u dobi od 16 do 29 godina i dalje živi zajedno s roditeljima. Riječ je o najvišem udjelu u čitavoj Europskoj uniji. Podatke je objavio Državni zavod za statistiku u izvješću pripremljenom povodom Međunarodnog dana mladih, koji se obilježava 12. kolovoza.

Uz Hrvatsku, u samom vrhu europske ljestvice nalaze se još Grčka i Slovačka, s prosječnom dobi napuštanja doma od 30,9 godina, te Španjolska i Italija, s 30,2 godine. Na suprotnom kraju su nordijske zemlje: prema ranijim podacima Eurostata iz 2024. godine, mladi u Finskoj roditeljski dom napuštaju s prosječno 21,4 godine, u Danskoj s 21,7, a u Švedskoj s 21,9. Razlika između prosječnog hrvatskog i finskog mladog čovjeka, dakle, nije nekoliko mjeseci, nego čitavo desetljeće života.

Statistika koju je objavio DZS otvara još nekoliko slojeva. Prema Popisu stanovništva, kućanstava i stanova iz 2021. godine, osobe u dobi od 15 do 29 godina činile su 15,8 posto ukupnog stanovništva Hrvatske. Dva desetljeća ranije, taj je udio iznosio 20,3 posto. Demografski sat, dakle, ne pokazuje samo da se rjeđe rađamo, nego i da mladih u strukturi stanovništva svake godine ima sve manje.

Iseljavanje ostaje trend koji dodatno preoblikuje sliku. Prema podacima DZS-a, od ukupno 37.485 osoba koje su se u 2025. godini odselile iz Hrvatske, njih 11.232 bilo je u dobi od 15 do 29 godina, što čini gotovo trideset posto svih iseljenih. Deset godina ranije, taj je udio iznosio 27,4 posto. Riječ je o skromnom, ali sustavnom pomaku prema mlađem iseljeničkom profilu.

Paradoks se pojavljuje kada se ti podaci suoče s podacima o tržištu rada. Stopa zaposlenosti mladih od 15 do 29 godina u Hrvatskoj porasla je s 35,5 posto u 2015. na 43,6 posto u 2025. godini, dok je stopa nezaposlenosti u istom razdoblju gotovo prepolovljena, s 29,8 na 12,7 posto. Zaposlenost mladih, dakle, raste. Ali dob u kojoj mladi napuštaju roditeljski dom, ne pada.

Objašnjenje se nudi u podacima o obrazovanju i tržištu nekretnina. Prema izvješću DZS-a, među osobama u dobi od 20 do 29 godina samo je 2,7 posto onih kojima je osnovnoškolsko obrazovanje najviši završeni stupanj; obrazovna razina hrvatske mladeži iznadprosječna je, što produljuje boravak u statusu studenta ili mlađeg zaposlenika s nižom početnom plaćom. Istodobno, prema Eurostatovim podacima, cijene nekretnina u Hrvatskoj rasle su u trećem tromjesečju 2025. godine 13,8 posto na godišnjoj razini, što je među najvišim stopama rasta u Europskoj uniji. Stopa vlasništva nad nekretninama iznosi 91,4 posto, daleko iznad eurozonskog prosjeka koji se kreće ispod 70 posto.

Prijevod tih brojki razmjerno je jednostavan. Krov gotovo svi imaju, ali gotovo uvijek roditeljski. Ulazak mladog čovjeka u vlastita četiri zida u Hrvatskoj rijetko je stvar zarade i uštede, a češće stvar nasljedstva. Treći put, najam po realnoj cijeni koja bi mladom čovjeku dopustila da živi sam bez ulaganja pola plaće u kaparu i režije, u velikom dijelu zemlje jednostavno ne postoji.

Za Slavoniju i Baranju, koje već desetljećima gube stanovništvo brže od nacionalnog prosjeka, ova brojka nije statistička anomalija, nego lokalna svakodnevica. Slika u kojoj tridesetogodišnjak u Slavonskom Brodu, Vinkovcima ili Đakovu ostaje pod roditeljskim krovom sve dok se ne odseli, najčešće ni u Zagreb, nego u München, Beč ili Frankfurt, poklapa se s onim što DZS mjeri, samo bez brojki.

Državni zavod za statistiku svoje izvješće završava naznakom da „budućnost svake zemlje uvelike ovisi o znanju i obrazovanju mladih". Naznaka je točna. Ali podjednako je točno da budućnost zemlje ovisi i o tome koliko dugo ta budućnost čeka na vlastiti ključ.

Izvor: Državni zavod za statistiku (izvješće za Međunarodni dan mladih), Eurostat, Popis stanovništva, kućanstava i stanova RH 2021.

Povezane vijesti

Najčitanije vijesti (tjedan dana)

  1. 1Njihova djela i žrtva nikada ne smiju pasti u zaborav
  2. 2Kazne se penju do vrtoglavih milijun eura: Ovaj propust skupo će vas koštati!
  3. 3Veliki iskorak kojim će pacijenti dobiti skrb na razini europskih klinika
  4. 4Država prostor na slavonskobrodskom Korzu nudi po početnoj cijeni od 946 eura
  5. 5Skuplje doplate za šest lijekova: Provjerite je li i vaša terapija među njima

Najnovije vijesti

  1. 1Novi Zakon o potrošačkim kreditima: Nema više samovoljnog povećanja minusa ni naknada za stambene kredite
  2. 2Evo gdje ove subote odvoze glomazni otpad
  3. 3Ministarstvo oštro o bojkotu nastave: Ne dopustite da vas politički akteri iskoriste, svi izostanci bit će neopravdani
  4. 4Podržan rebalans proračuna Brodsko-posavske županije za 2026. godinu
  5. 5Napuštaju montažnu halu i grade moderan dom

Top 10 tjednih tema

  1. 1Vukovar
  2. 2obrana Vukovara
  3. 3Brođani
  4. 4Šimini anđeli pakla
  5. 5specijalna policija
  6. 6kazne
  7. 7stanovanje
  8. 8 carina
  9. 9putovanja
  10. 10 njemačka

Pratite nas na Facebook stranici, Instagram profilu, YouTube kanalu i TikToku te se pridružite našoj Facebook grupi i raspravljajte s nama o aktualnim temama.

Imate priču? Javite nam se na redakcija@infopix.hr