
Kako po pitanju gotovine stoji Hrvatska?
Europa se postupno oprašta od gotovine
Sve manje potrošača odlučuje se za plaćanje gotovinom, oslanjajući se umjesto toga na kartice i mobilna plaćanja. Ipak, za dio potrošača i u pojedinim sektorima gotovina i dalje ima primat.
Korištenje kovanica i novčanica u Europi postupno opada, ali je i dalje rašireno. U mnogim zemljama europodručja gotovina je još uvijek najčešći način plaćanja, i po broju i po vrijednosti transakcija.
Prema istraživanju Europske središnje banke (ECB), medijan iznosa gotovine koji ljudi u europodručju nose u novčaniku iznosi 59 eura u 2024. godini.
Taj se iznos znatno razlikuje, od 35 eura u Nizozemskoj do 82 eura u Luksemburgu i na Cipru. Među četiri najveća gospodarstva Europske unije, Njemačka ima najveći medijan gotovine koju građani svakodnevno nose sa sobom, 69 eura, dok je Francuska na začelju s 50 eura. Italija je bliže donjoj granici, dok je Španjolska nešto iznad medijana europodručja. Hrvati u novčaniku nose nešto više gotovine od europskog prosjeka – 64 eura.
U razgovoru za Euronews, profesor Jakub Górka sa Sveučilišta u Varšavi istaknuo je da je korištenje gotovine snažno povezano s nacionalnom kulturom.
“Zemlje južne Europe, koje žive u toplijoj klimi i imaju naviku češćih osobnih susreta i razmjene, prirodno su sklonije gotovini, dok zemlje sjevera, poput skandinavskih, povijesno imaju jaču sklonost bržem prelasku na elektroničko bankarstvo i bezgotovinska plaćanja”, rekao je. Udio gotovinskih plaćanja na prodajnim mjestima postupno se smanjuje u europodručju. Broj gotovinskih transakcija pao je za 27 postotnih bodova, s 79 posto u 2016. na 52 posto u 2024.
U istom razdoblju, vrijednost gotovinskih plaćanja pala je za 15 bodova, s 54 posto na 39 posto.
Više od polovice transakcija u gotovini
Nešto više od polovice svih transakcija u europodručju, 52 posto, u 2024. godini plaćeno je gotovinom.
U 14 od 20 zemalja europodručja gotovina je i dalje najčešće korišten način plaćanja. U otprilike polovici tih zemalja činila je između 45 i 55 posto transakcija. Udio gotovine znatno varira, od svega 22 posto u Nizozemskoj do 67 posto na Malti. Iznad 60 posto je i u Sloveniji, Austriji i Italiji.
“U zemljama s jakom povijesnom vezanošću uz gotovinu, poput Njemačke, Austrije i Italije, ona je duboko ukorijenjena u svakodnevne transakcije zbog dugotrajnog povjerenja u fizički novac, povijesnog iskustva bankarskih kriza, zabrinutosti za privatnost i otpora digitalnom praćenju”, rekao je za Euronews Guillaume Lepecq, predsjednik organizacije CashEssentials. Po vrijednosti transakcija, gotovina ima manji udio. Čini 39 posto svih plaćanja u europodručju. Nacionalni udjeli kreću se od 17 posto u Nizozemskoj do 59 posto u Litvi.
Kartice, s druge strane, čine 39 posto svih transakcija i 45 posto ukupne vrijednosti plaćanja u europodručju. Korištenje mobitela i pametnih satova za kupnju također je u porastu.
Zašto se korištenje gotovine toliko razlikuje?
Profesorica poslovne ekonomije Olive McCarthy sa Sveučilišta u Corku istaknula je da postoji niz objašnjenja za razlike u korištenju gotovine među državama, povezanih s društvenim, gospodarskim i kulturnim razlikama.
“Neki od razloga uključuju različite razine prihvaćanja gotovine, brzinu digitalne prilagodbe i zabrinutost zbog privatnosti digitalnih plaćanja, među mnogim drugim čimbenicima”, rekla je. U europodručju su Nizozemska i Finska zemlje s najnižim udjelom gotovinskih plaćanja i najmanjim medijanom gotovine koju građani nose sa sobom. Kao primjer, McCarthy navodi da Nizozemska ima ispodprosječnu razinu prihvaćanja gotovine, jer samo 79 posto poduzeća prima gotovinu. Također ima i najnižu stopu prihvaćanja gotovine u restoranima i kafićima, koja je pala s 98 posto u 2021. na 85 posto u 2024. godini.
Finska, pak, ima najmanji udio malih i srednjih poduzeća koja preferiraju gotovinska plaćanja, svega osam posto.
“I nije iznenađenje da su obje zemlje među globalnim predvodnicima po razini digitalne prilagodbe”, dodala je.
Povezane vijesti
VijestiPOČELA SEZONA SVINJOKOLJA
Donosimo ključna pravila, zone ograničenja i potpore u Brodsko-posavskoj županiji
Iako u Brodsko-posavskoj županiji trenutačno nema aktivnih slučajeva afričke svinjske kuge, dio općina i dalje je u zonama ograničenja. Provjerite obvezne rokove za najavu klanja.
VijestiOD DANAS STROŽA PRAVILA
Novi Zakon o potrošačkim kreditima: Nema više samovoljnog povećanja minusa ni naknada za stambene kredite
Uz zabranu uvjetovanja kredita prijenosom plaće i strožu provjeru kreditne sposobnosti, građani u financijskim problemima dobivaju pravo na besplatno savjetovanje i plan olakšavanja otplate prije pokretanja ovrhe.
Vijesti29. KATARINSKI SAJAM
Vijuš postaje središte tradicije, gastronomije i poduzetništva
Od 10 sati otvorena su vrata dvorane Vijuš – provjerite što vas sve očekuje na ovogodišnjem Katarinskom sajmu koji traje sve do nedjelje.
VijestiOBAVIJEST BRODSKOG KOMUNALCA
Evo gdje ove subote odvoze glomazni otpad
Iz Komunalca podsjećaju što sve nije dopušteno odlagati uz glomazni otpad.
Najčitanije vijesti (tjedan dana)
- 1
Njihova djela i žrtva nikada ne smiju pasti u zaborav - 2
Kazne se penju do vrtoglavih milijun eura: Ovaj propust skupo će vas koštati! - 3
Veliki iskorak kojim će pacijenti dobiti skrb na razini europskih klinika - 4
Država prostor na slavonskobrodskom Korzu nudi po početnoj cijeni od 946 eura - 5
Skuplje doplate za šest lijekova: Provjerite je li i vaša terapija među njima
Najnovije vijesti
- 1
Novi Zakon o potrošačkim kreditima: Nema više samovoljnog povećanja minusa ni naknada za stambene kredite - 2
Evo gdje ove subote odvoze glomazni otpad - 3
Ministarstvo oštro o bojkotu nastave: Ne dopustite da vas politički akteri iskoriste, svi izostanci bit će neopravdani - 4
Podržan rebalans proračuna Brodsko-posavske županije za 2026. godinu - 5
Napuštaju montažnu halu i grade moderan dom
Top 10 tjednih tema
Pratite nas na Facebook stranici, Instagram profilu, YouTube kanalu i TikToku te se pridružite našoj Facebook grupi i raspravljajte s nama o aktualnim temama.
Imate priču? Javite nam se na redakcija@infopix.hr