Planiraju zatvaranje plinske mreže, građani moraju tražiti alternativne oblike grijanja
Foto: Shutterstock/Ilustracija

Planiraju zatvaranje plinske mreže, građani moraju tražiti alternativne oblike grijanja

Kraj ere plina?

Vijesti
Infopix
3 min

Prema najnovijem istraživanju Udruženja komunalnih poduzeća Njemačke (VKU), čak svaki peti gradski opskrbljivač energijom, odnosno oko 19 % gradskih komunalnih poduzeća, planira ugasiti svoje plinske mreže najkasnije do 2045. godine.

To znači da će u narednim desetljećima mnogi gradovi potpuno prestati koristiti prirodni plin za grijanje domaćinstava i industrijskih postrojenja.

Gotovo polovica ispitanih opskrbljivača (46 %) još uvijek nije donijela konačnu odluku – ne znaju hoće li postojeće mreže prilagoditi za distribuciju ekološki prihvatljivog plina (tzv. „Ökogas”) ili ih potpuno ugasiti. S druge strane, samo 8 % komunalnih poduzeća jasno je najavilo da će plinsku infrastrukturu prenamijeniti za korištenje ekološkog plina, koji bi u budućnosti trebao zamijeniti prirodni plin.

Posljedice za građane

Za milijune stanovnika Njemačke ove odluke znače da će u idućim godinama morati zamijeniti svoje sustave grijanja. Oni koji se trenutno griju na plin, morat će prijeći na alternativne oblike grijanja – primjerice toplinske pumpe ili sustave daljinskog grijanja. Troškovi takve promjene nisu mali: prema procjenama, demontaža starog sustava i ugradnja novog grijanja može stajati više od 10.000 eura po kućanstvu.

Gradovi koji prednjače

Neki gradovi u Njemačkoj već su postavili jasne rokove i ubrzano rade na tranziciji.

Mannheim je najavio da će ugasiti plinsku mrežu do 2035. godine. Tamošnji opskrbljivač MVV jedan je od najaktivnijih u zemlji.

Augsburg, Hannover i Würzburg planiraju zaustaviti opskrbu plinom do 2040. godine, što znači da bi do tada trebali razviti nove sustave grijanja.

München i Regensburg imaju nešto duži vremenski okvir i predviđaju potpuno gašenje plinskih mreža do 2045. godine.

U mnogim drugim gradovima i općinama još uvijek nije odlučeno hoće li i kada doći do potpunog napuštanja plinskog sustava. Njemačka u ovom trenutku raspolaže s oko 550.000 kilometara plinske mreže, pa bi njezino postupno gašenje predstavljalo jedan od najvećih infrastrukturnih projekata u novijoj povijesti zemlje.

Stav i upozorenja Udruženja VKU

Predsjednik VKU-a, Ingbert Liebing, u razgovoru za BILD naglasio je da je sada najvažnije osigurati brzu i jasnu planersku sigurnost – i za opskrbljivače i za građane. Prema njegovim riječima, najveći problem mogao bi biti prijenos troškova demontaže plinske infrastrukture na krajnje korisnike, odnosno građane.

Liebing ističe:„Tko 2045. više neće moći grijati svoj dom pomoću plina ili nafte, mora imati sigurnu i cjenovno pristupačnu alternativu. Do tada moramo osigurati da daljinsko grijanje, toplinske pumpe i zeleni plin budu dostupni svima.“

Naglašava i da se nitko ne treba bojati da će ostati bez grijanja – no promjene se moraju početi provoditi odmah.

Potreba za zakonskim okvirom

Predsjednik VKU-a upozorava da tranzicija neće biti moguća bez odgovarajućeg pravnog okvira koji mora donijeti savezna vlada. Njegove su riječi jasne:

„Moramo sada početi kopati. Oko 1,4 milijuna malih i srednjih poduzeća u Njemačkoj ovisi o našim plinskim mrežama. Mnogi od njih i dalje će trebati plinovite energente, barem prijelazno razdoblje, i čekaju zajedno s nama da vlada pruži jasnoću i smjernice.“

Time je Liebing ukazao na to da energetska tranzicija ne smije ugroziti gospodarstvo, osobito srednji sektor, koji čini okosnicu njemačkog tržišta rada.

Njemačka ulazi u presudnu fazu energetske transformacije. Dok se dio gradova već odlučno kreće prema budućnosti bez plina, mnogi još uvijek oklijevaju jer nisu sigurni kako će financijski i tehnički provesti tranziciju. Unatoč neizvjesnostima, smjer je jasan – Njemačka planira do 2045. postati zemlja bez fosilnih goriva u sektoru grijanja.

Taj proces, međutim, donosi i velike izazove: potrebu za novim investicijama, zakonskom sigurnošću, ali i socijalnom pravednošću kako bi građani i poduzeća mogli podnijeti troškove prelaska na zelenu energiju. Prema riječima stručnjaka, uspjeh ove transformacije ovisit će o tome koliko će brzo država i komunalna poduzeća zajednički djelovati – jer, kako zaključuje Liebing, “vrijeme za čekanje je prošlo, sada je trenutak da se počne djelovati.”

Izvor: Fenix magazin

Povezane vijesti

Najčitanije vijesti (tjedan dana)

  1. 1Njihova djela i žrtva nikada ne smiju pasti u zaborav
  2. 2Kazne se penju do vrtoglavih milijun eura: Ovaj propust skupo će vas koštati!
  3. 3Veliki iskorak kojim će pacijenti dobiti skrb na razini europskih klinika
  4. 4Država prostor na slavonskobrodskom Korzu nudi po početnoj cijeni od 946 eura
  5. 5Skuplje doplate za šest lijekova: Provjerite je li i vaša terapija među njima

Najnovije vijesti

  1. 1Novi Zakon o potrošačkim kreditima: Nema više samovoljnog povećanja minusa ni naknada za stambene kredite
  2. 2Evo gdje ove subote odvoze glomazni otpad
  3. 3Ministarstvo oštro o bojkotu nastave: Ne dopustite da vas politički akteri iskoriste, svi izostanci bit će neopravdani
  4. 4Podržan rebalans proračuna Brodsko-posavske županije za 2026. godinu
  5. 5Napuštaju montažnu halu i grade moderan dom

Top 10 tjednih tema

  1. 1Vukovar
  2. 2Brođani
  3. 3Šimini anđeli pakla
  4. 4specijalna policija
  5. 5obrana Vukovara
  6. 6kazne
  7. 7putovanja
  8. 8 njemačka
  9. 9Europska Unija
  10. 10gotovina

Pratite nas na Facebook stranici, Instagram profilu, YouTube kanalu i TikToku te se pridružite našoj Facebook grupi i raspravljajte s nama o aktualnim temama.

Imate priču? Javite nam se na redakcija@infopix.hr