"Uvezli" smo 321.552 radnika ali i dalje ih manjka
Foto: Infopix

"Uvezli" smo 321.552 radnika ali i dalje ih manjka

Turistička sezona i građevinski sektor neodrživi su bez strane radne snage

Vijesti
infopix
3 min

Od početka 2024. do kraja srpnja 2025. Hrvatska je izdala 321.552 dozvole za boravak i rad. 206.529 u 2024. i 115.023 u razdoblju 1. 1. do 31. 7. 2025.

Kako navodi MUP, riječ je o kumulativnim brojkama koje obuhvaćaju nova zapošljavanja, produljenja i sezonske dozvole. Sama struktura govori dovoljno, 2024. dominirali su graditeljstvo i ugostiteljstvo, a u 2025. za sada vodi ugostiteljstvo, tik iza je graditeljstva. Drugim riječima, bez stranih radnika - nema turističke sezone a građevinski sektor bio bi paraliziran.

Ali ako je u Hrvatskoj trenutno preko 320 tisuća stranih radnika zašto ih i dalje manjka ? Odgovor je trodijelan. Prvo, potražnja je uporno visoka: kako navodi HZZ, u srpnju 2025. evidentirano je 146.662 oglasa za slobodna radna mjesta. Drugo, domaćih kandidata je malo, prema DZS-u (objavljeno kroz HZZ statistiku), registrirana nezaposlenost u srpnju je 4,0%. Razina je to na kojoj poslodavci nemaju veliku „rezervu“ na raspolaganju. Treće, sezonalnost i strukturni nesrazmjeri traju, u 2025. do srpnja izdano je 16.589 sezonskih dozvola, a industrija i logistika traže profile kojih nema u dovoljnoj mjeri.

Treba naglasiti i metodološku sitnicu koja često promakne, broj izdanih dozvola nije jednak broju novih ljudi. Kako navodi MUP, ukupne brojke uključuju i produljenja (poslodavci zadržavaju radnike od prethodne godine) te sezonce (koji se vraćaju). No baš to i je poanta, tržište rada je stalno „zategnuto“,  poslodavci pokušavaju zadržati postojeće, a istodobno povećavaju uvoz kad sezona „zapne“.

Na tržištu je najveća potražnja na metropolitanskom području Zagreba i  u jadranskim županijama. Kako navodi MUP, u 2025. do srpnja top poredak po policijskim upravama odnosno županijama su: Zagrebačka, Istarska, Splitsko-dalmatinska, Primorsko-goranska i Dubrovačko-neretvanska. To je logika ekonomije, gradnja, turizam i usluge koncentrirani su tamo gdje su i najveći projekti i sezonski epicentri. No ta koncentracija otvara i „ljudska“ pitanja: smještaj radnika, prijevoz, zdravstvena skrb i kapacitet lokalnih zajednica da prihvate nekoliko tisuća novih ljudi u vrlo kratkom roku.

Država je 2025. odgovorila izmjenama Zakona o strancima (NN 40/2025). Prema zakonu, ubrzani su rokovi (MUP odlučuje o urednom zahtjevu u 15 dana, HZZ mora odgovoriti na test tržišta rada također u 15 dana), uvedene su iznimke za sezonce do 90 dana i jasno je upisano pravilo jednake plaće, državljanin treće zemlje ne smije imati nižu plaću od usporedivog radnika u RH. Time se, barem na papiru, sužava prostor za damping i „utrku do dna“. Zakon je otvorio i pragove za visoko-kvalificirane (npr. Plava karta EU i priznavanje visokih vještina iskustvom u ICT-u), dok je segment smještaja dobio strože okvire, uz napomenu da se ključni detalji spuštaju na provedbene pravilnike.

A tu dolazimo do srži društvenog pitanja. Kako u svojim izvješćima podsjeća Pučka pravobraniteljica, problemi se manje tiču samog postojanja prava, a više provedbe: informiranost radnika na vlastitim jezicima, dostupnost pravne pomoći, inspekcijski nadzori, standardi i cijene smještaja. Integracija nije samo ugovor i dozvola, to su i susjedstvo, autobusna linija, zdravstvena skrb, školski razred u kojem će sutra sjediti djeca ljudi koji danas kuhaju, grade, čiste i održavaju našu svakodnevicu.

Ekonomski, ovakav uvoz rada nije incident nego nova normalnost. S obzirom na demografiju, Hrvatska dugoročno ne može popuniti sve potrebe oslanjajući se isključivo na domaće stanovništvo. Pitanje nije trebaju li nam, nego kako ih uključujemo: uz jednake plaće, dostojne uvjete, brzu i predvidivu administraciju i uz iskren razgovor o tome što to znači za lokalno stanovništvo, stanovanje i proračune u zonama najveće potražnje.

Manjak radnika je strukturalan, ne prolazan. Čak i s 321.552 izdanih dozvola od 2024., potražnja i niska nezaposlenost pokazuju da će uvoz ostati potreban. Najveći pritisak je na Zagreb i Jadran; bez ulaganja u smještaj, integraciju i zdravstvo riskiramo lokalne tenzije i „divlji“ najam. Standardi i provedba odlučuju sve. Pravilo jednake plaće i okviri za smještaj vrijede tek onoliko koliko su provedeni i nadzirani. Ako izbjegnemo sve ove „zamke“, rasprava o stranoj radnoj snazi prestat će biti vatrogasna i povremena. Postat će - politika rada - koja jednako štiti radnike, čuva društvene vrijednosti i pomaže gospodarstvu da diše punim plućima.

 

Povezane vijesti

Najčitanije vijesti (tjedan dana)

  1. 1Njihova djela i žrtva nikada ne smiju pasti u zaborav
  2. 2Kazne se penju do vrtoglavih milijun eura: Ovaj propust skupo će vas koštati!
  3. 3Veliki iskorak kojim će pacijenti dobiti skrb na razini europskih klinika
  4. 4Država prostor na slavonskobrodskom Korzu nudi po početnoj cijeni od 946 eura
  5. 5Skuplje doplate za šest lijekova: Provjerite je li i vaša terapija među njima

Najnovije vijesti

  1. 1Novi Zakon o potrošačkim kreditima: Nema više samovoljnog povećanja minusa ni naknada za stambene kredite
  2. 2Evo gdje ove subote odvoze glomazni otpad
  3. 3Ministarstvo oštro o bojkotu nastave: Ne dopustite da vas politički akteri iskoriste, svi izostanci bit će neopravdani
  4. 4Podržan rebalans proračuna Brodsko-posavske županije za 2026. godinu
  5. 5Napuštaju montažnu halu i grade moderan dom

Top 10 tjednih tema

  1. 1Vukovar
  2. 2Šimini anđeli pakla
  3. 3specijalna policija
  4. 4obrana Vukovara
  5. 5Brođani
  6. 6kazne
  7. 7putovanja
  8. 8 njemačka
  9. 9Europska Unija
  10. 10gotovina

Pratite nas na Facebook stranici, Instagram profilu, YouTube kanalu i TikToku te se pridružite našoj Facebook grupi i raspravljajte s nama o aktualnim temama.

Imate priču? Javite nam se na redakcija@infopix.hr