Cijene rastu 27 mjeseci zaredom, za život treba više novca
Foto: Infopix/Ilustracija

Cijene rastu 27 mjeseci zaredom, za život treba više novca

Potrošnja u Hrvatskoj rasla statistički, ne i realno

Vijesti
Infopix
3 min

Realna potrošnja zapravo pada. U lipnju potrošnja rasla 3,6 %, a inflacija bila 3,7 %

Hrvatska je u lipnju zabilježila najsnažniji rast prometa u maloprodaji u cijeloj Europskoj uniji u odnosu na svibanj, a u odnosu na lipanj prošle godine po ostvarenom je prometu odmah iza Cipra. No, to ne znači da Hrvati i najviše troše u EU-u, više od Nijemaca ili Francuza, jer rast potrošnje prati rast plaća, ali i inflacije koja je u Hrvatskoj, podsjetimo, dvostruko viša nego u eurozoni, i u srpnju je prema Eurostatu iznosila 4,5 posto, a na razini europodručja dva posto.

Začarani krug

Hrvatska bilježi velik rast potrošnje zbog visokih cijena u maloprodaji, kaže profesor Ljubo Jurčić sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, i navodi da i ostale slabije razvijene zemlje, poput Srbije, Bugarske i Rumunske također bilježe velike stope rasta potrošnje, ali i plaća i BDP-a, što znači da imaju nisku bazu, pa potrošnja statistički izgleda veća. Razlika je, kaže, u odnosu na nominalnu i realnu potrošnju u Hrvatskoj jer zbog potrošnje rastu prihodi trgovcima, ali realna potrošnja zapravo pada jer cijene stalno rastu, a taj rast cijena u konačnici pojede rast potrošnje. Tako je rast potrošnje u lipnju u Hrvatskoj iznosio 3,6 posto, a istodobno je inflacija iznosila 3,7 posto, odnosno potrošna je pratila rast cijena.

- Potrošnja prije svega ovisi o dohotku koji u Hrvatskoj po stanovniku iznosi između 20 i 22 tisuće eura, a Europskoj uniji 40 tisuća eura, pa je sukladno tome i potrošnja u nas upola manja. Rast potrošnje je rezultat toga da po višim cijenama kupujemo manje dobara - pojašnjava Jurčić i navodi primjer iz službenih statistika prema kojima prosječna potrošnja, odnosno kupnja, tekstila u EU-u iznosi 500 eura po stanovniku, a u Hrvatskoj 250 eura godišnje. Ukratko, rast potrošnje u maloprodaji i rast prihoda trgovaca ne treba gledati kao jednu te isti stvar.

Hrvatska se tako našla u začaranom krugu. Dok god rastu cijene, rast će i potrošnja, a pad cijena možemo očekivati kad uspori potrošnja. S obzirom na činjenicu da smo usred turističke sezone, ne može se očekivati pad potrošnje zbog potrošnje stranih turista, koji su, uz ostalo, i pogurali rast prometa u maloprodaji u lipnju. Hrvatska inače bilježi stalan rast prometa u maloprodaji već 27 mjeseci zaredom, a kako je potrošnja najveća sastavnica bruto domaćeg proizvoda, rast prometa u trgovini na malo u lipnju upućuje pak na nastavak stabilnog rasta gospodarstva.

No, prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku, i BDP je počeo usporavati s 3,9 posto krajem prošle godine na 2,9 posto u prvom tromjesječju ove godine, pri čemu je uočljivo usporavanje potrošnje kućanstava, koja je bila jedan od glavnih pokretača rasta, a koja je u prvom kvartalu porasla za 1,7 posto, dok je u posljednjem lanjskom kvartalu rast potrošnje kućanstava iznosio čak 6,3 posto, a razlog je bio u bojkotu trgovina i kasnijem Uskrsu, koji je "upao" u drugi kvartal.

Hrana i piće

S druge strane, iako veća potrošnja znači i veće prihode za državni proračun, analitičari upozoravaju da naši proizvodi i usluge zbog inflacije nisu cjenovno konkurentni jer su skuplji od konkurencije.

I na razini EU-a promet je u lipnju porastao, ali znatno slabije nego u Hrvatskoj, za 0,3 posto u odnosu na svibanj, kada je prema revidiranim podacima smanjen za 0,5 posto. Pritom je najsnažnije porastao promet u maloprodaji široke kategorije neprehrambenih proizvoda, zatim promet na benzinskim postajama pa tek onda u maloprodaji hrane, pića i duhanskih proizvoda. U Hrvatskoj je obrnuto - najveći rast prometa bilježi se kod prodaje hrane, pića i duhana, tj. u sektoru trgovine koji predvodi inflaciju u Hrvatskoj i u srpnju je čak pretekao sektor usluga po rastu cijena.

Po rastu prometa slijedi trgovina na malo neprehrambenim proizvodima pa tek onda rast prometa na benzinskim crpkama.

Inače, stopa rasta prometa u hrvatskoj maloprodaji od 3,6 posto najviša je od listopada 2020. godine, kada je rast poskočio za 6,8 posto. Blizu je mjesečnoj stopi rasta prometa od tri posto u lipnju bila i Švedska, gdje je promet u maloprodaji porastao za 2,6 posto. Na godišnjoj razini, tj. u odnosu na lipanj prošle godine promet u maloprodaji skočio je za 7,4 posto, gotovo triput snažnije nego u svibnju. Snažniji rast zabilježen je prije gotovo godinu dana, u srpnju 2024., od 7,9 posto. U skupini s Hrvatskom i Ciprom, koji je zabilježio najveći skok prometa u odnosu na prošlu godinu, još su Malta i Portugal s rastom prometa u maloprodaji za 6,9 posto.

Izvor: Glas Slavonije

Povezane vijesti

Najčitanije vijesti (tjedan dana)

  1. 1Njihova djela i žrtva nikada ne smiju pasti u zaborav
  2. 2Kazne se penju do vrtoglavih milijun eura: Ovaj propust skupo će vas koštati!
  3. 3Veliki iskorak kojim će pacijenti dobiti skrb na razini europskih klinika
  4. 4Država prostor na slavonskobrodskom Korzu nudi po početnoj cijeni od 946 eura
  5. 5Skuplje doplate za šest lijekova: Provjerite je li i vaša terapija među njima

Najnovije vijesti

  1. 1Novi Zakon o potrošačkim kreditima: Nema više samovoljnog povećanja minusa ni naknada za stambene kredite
  2. 2Evo gdje ove subote odvoze glomazni otpad
  3. 3Ministarstvo oštro o bojkotu nastave: Ne dopustite da vas politički akteri iskoriste, svi izostanci bit će neopravdani
  4. 4Podržan rebalans proračuna Brodsko-posavske županije za 2026. godinu
  5. 5Napuštaju montažnu halu i grade moderan dom

Top 10 tjednih tema

  1. 1Vukovar
  2. 2Šimini anđeli pakla
  3. 3specijalna policija
  4. 4obrana Vukovara
  5. 5Brođani
  6. 6kazne
  7. 7 njemačka
  8. 8Europska Unija
  9. 9gotovina
  10. 10 granica

Pratite nas na Facebook stranici, Instagram profilu, YouTube kanalu i TikToku te se pridružite našoj Facebook grupi i raspravljajte s nama o aktualnim temama.

Imate priču? Javite nam se na redakcija@infopix.hr