Hrvatska na samom vrhu rasta BDP-a u EU
Foto: Freepik.com/Ilustracija

Hrvatska na samom vrhu rasta BDP-a u EU

Približavamo se i ‘magičnoj granici‘

Vijesti
Infopix
3 min

Gospodarstvo je u 2024. raslo za 3,8 posto, nešto više nego što su procjenjivali prognostičari i Ministarstvo.

Iako su prognoze upućivale na osjetnije usporavanje ekonomije u posljednjem tromjesečju prošle godine, BDP je na kraju porastao 3,7 posto na godišnjoj razini i čak 1,4 posto u odnosu na prethodni kvartal. Na razini cijele godine, pokazuje prva procjena DZS-a, povećan je 3,8 posto, također neznatno više nego što je upućivala većina prognostičara, pa i Ministarstvo financija s 3,6 posto.

Usporedba s drugim zemljama pokazuje da po stopi rasta u četvrtom kvartalu (podaci Eurostata za 21 zemlju) Hrvatska dijeli prvo mjesto s Poljskom, čiji je BDP također povećan 3,7 posto. Premijer Andrej Plenković, očekivano, ponovio je da Hrvatska ostaje među najbrže rastućim ekonomijama EU, da jača i sve više hvata korak s onima koji su u EU ušli prije nje.

Nastavlja se pad industrije

Prema izračunu Petra Bejuka, analitičara RBA-a, četiri godine ubrzanog rasta Hrvatskoj su donijele veću razinu realnog BDP-a za gotovo 19 posto u odnosu na kraj 2019. godine. Tako je BDP po stanovniku, mjeren prema paritetu kupovne moći, dosegao 78 posto prosjeka EU, što predstavlja rast od 11 postotnih bodova u odnosu na 2019. godinu.

Za zamah veći od očekivanog u posljednjim mjesecima prošle godine najzaslužnije su snažna potrošnja, kako kućanstava (6,3 posto) tako i države (7,1 posto), te investicije koje nastavljaju rasti po stopi od gotovo deset posto. Međutim, najveće pozitivno iznenađenje predstavlja izvoz robe koji je, unatoč nepovoljnom okruženju, povećan 9,2 posto, najviše u 2024. godini. Tome je vjerojatno doprinio i bazni učinak, s obzirom na to da je u istom kvartalu godinu ranije zabilježen pad od 8,7 posto, ali analitičari ističu da je dosta velik i tekući rast izvoza, u odnosu na prethodne kvartale. Što ga je poguralo, zasad nema pouzdanih podataka, a zbunjujuće je i to što industrijska proizvodnja nastavlja padati. U četvrtom kvartalu bila je za 1,1 posto manja nego u istom razdoblju godinu ranije.

Povećan uvoz

Ipak, pretpostavlja se da bi mogla biti riječ o rastućem izvozu robe u SAD koji je krajem prošle godine pojačano uvozio zbog očekivanog dizanja carina. No doprinos neto inozemne potražnje BDP-u ostaje negativan jer je istodobno značajno povećan i uvoz roba i usluga, 9,9 posto, zahvaljujući snažnom rastu potrošnje.

Kada se gleda bruto dodana vrijednost (doprinos svakog sektora umanjen za neizravne poreze), ona je povećana 3,6 posto, najviše u građevinarstvu, za čak 13,2 posto, te trgovini i turizmu, 6,7 posto. Prerađivačka industrija, s druge strane, zabilježila je pad 0,4 posto, a tijekom prošle godine u plusu je bila samo jedan kvartal.

Činjenica da Hrvatska bilježi najbrži rast BDP-a u EU, ili jedan od najbržih, ima i svoju manje lijepu stranu. Jer ujedno ima i jednu od najviših stopa inflacije u EU. Marina Tkalec, viša znanstvena suradnica s Ekonomskog instituta, upozorava da je "deflator i dalje visok, dosta iznad potrošačkih cijena", te da to upućuje na rast investicijskih i izvoznih roba, moguće zbog rasta plaća i profita.

Povoljni izgledi

Deflator BDP-a smatra se jednim od uobičajenih pokazatelja domaćih pritisaka na rast cijena s obzirom na to da, za razliku od indeksa potrošačkih cijena, isključuje uvoz i "obuhvaća cijene svih finalnih proizvoda i usluga koje je proizvelo domaće gospodarstvo". U 2022. godini, primjerice, deflator BDP-a iznosio je čak 9,5 posto, a tome su najviše pridonijeli profiti. U posljednjem kvartalu prošle godine deflator je ipak manji; iznosio je 4,8 posto. Najveći doprinos tome, prema podacima HNB-a, daje potrošnja države s rastom od deset posto, predvođena povećanjem plaća u javnom sektoru.

Unatoč izazovnom globalnom okruženju, analitičari ocjenjuju da ekonomski izgledi za Hrvatsku ostaju povoljni. Rast bi i dalje trebale predvoditi potrošnja i investicije, premda nešto slabijim tempom nego u prethodnim kvartalima. Analitičari RBA-a, primjerice, ove godine očekuju rast BDP-a od 2,9 posto.

Bojkoti trgovina tijekom prvih mjeseci ove godine, upozoravaju pojedini ekonomisti, mogli bi malo prikočiti potrošnju i dati nešto manji doprinos rastu BDP-a u prvom kvartalu. Ipak, snažno tržište rada te rast plaća i zaposlenosti upućuju da će potrošački optimizam potrajati još neko vrijeme. Uz to, veliki značaj za rast ekonomije i ove će godine imati investicije, osobito one podržane europskim fondovima.

S druge strane, oporavak vanjskih tržišta, posebno vodećih zemalja eurozone, ostaje vrlo neizvjestan, pa izgledi, barem za ovu godinu, nisu optimistični ni za hrvatske izvoznike. Prosječan rast eurozone u četvrtom kvartalu iznosio je tek 0,1 posto, nakon 0,4 posto u prethodna tri mjeseca. U odnosu na 2023. BDP eurozone povećan je skromnih 0,7 posto.

Izvor: Jutarnji list

Povezane vijesti

Najčitanije vijesti (tjedan dana)

  1. 1Njihova djela i žrtva nikada ne smiju pasti u zaborav
  2. 2Kazne se penju do vrtoglavih milijun eura: Ovaj propust skupo će vas koštati!
  3. 3Veliki iskorak kojim će pacijenti dobiti skrb na razini europskih klinika
  4. 4Država prostor na slavonskobrodskom Korzu nudi po početnoj cijeni od 946 eura
  5. 5Skuplje doplate za šest lijekova: Provjerite je li i vaša terapija među njima

Najnovije vijesti

  1. 1Novi Zakon o potrošačkim kreditima: Nema više samovoljnog povećanja minusa ni naknada za stambene kredite
  2. 2Evo gdje ove subote odvoze glomazni otpad
  3. 3Ministarstvo oštro o bojkotu nastave: Ne dopustite da vas politički akteri iskoriste, svi izostanci bit će neopravdani
  4. 4Podržan rebalans proračuna Brodsko-posavske županije za 2026. godinu
  5. 5Napuštaju montažnu halu i grade moderan dom

Top 10 tjednih tema

  1. 1Vukovar
  2. 2obrana Vukovara
  3. 3Brođani
  4. 4Šimini anđeli pakla
  5. 5specijalna policija
  6. 6kazne
  7. 7gotovina
  8. 8 granica
  9. 9stanovanje
  10. 10 carina

Pratite nas na Facebook stranici, Instagram profilu, YouTube kanalu i TikToku te se pridružite našoj Facebook grupi i raspravljajte s nama o aktualnim temama.

Imate priču? Javite nam se na redakcija@infopix.hr