
U tri klika do 40 tisuća eura! Je li to poticanje na zaduživanje?
"Ne znam, to mi nije baš normalno. Tu je mala granica između normalne bankarske usluge i nagovaranja"
"Shvatila sam neki dan apsurd - manje mi vremena treba da dobijem nenamjenski gotovinski kredit nego da odgovorim na mail", požalila se jedna sugovornica koja je tom prilikom napravila i eksperiment. Otvorila je aplikaciju banke u kojoj je stalno zatrpavaju ponudama za kredite ili pozajmice koje je moguće realizirati iz kreveta te odlučila početi postupak.
"I to ne nude male iznose, nego možeš dobiti kredit i više od 40 tisuća eura", priča.
Počela je proces za taj najviši iznos, ali se brzo ispostavilo da za kredit od 40 tisuća eura treba zadužnicu pa je odlučila apetite smanjiti za pet tisuća eura.To je prošlo glatko i za nekoliko minuta, tijekom kojih je sustav provjeravao njezine podatke, samo ju je jedan klik dijelio od nenamjenskog kredita koji bi otplaćivala sljedećih 120 mjeseci.
"Ne znam, to mi nije baš normalno. Tu je mala granica između normalne bankarske usluge i nagovaranja", govori pa pokazuje kako joj izgleda sučelje aplikacije s ponudama kredita od 45 tisuća eura.
Takvu opciju brzog podizanja gotovinskog kredita - s dosta visokim efektivnim kamatnim stopama od šest posto - nude praktički sve banke i priznaju nam da interes potrošača raste.
"Udio kredita koji se realiziraju putem digitalnih kanala u odnosu na kredite realizirane u poslovnici banke kontinuirano raste, što je dokaz kvalitete kreditnih proizvoda i digitalnih usluga banke", poručili su iz PBZ-a.
U Erste banci navode da takve kredite kroz aplikaciju George nude od 2021. godine te da u konačnici, od ukupnog broja ljudi koji počnu proces odobravanja kredita, postupak dovrši njih 15 posto. Prosječni iznos kredita koji su lani odobrili na ovaj način iznosi 5500 eura, a dosad nisu primijetili da bi klijenti imali teškoća s vraćanjem duga.
Je li to poticanje na zaduživanje?
Nas je, pak, zanimalo kako se ta lakoća podizanja gotovinskog kredita prelila na općenitu statistiku pa smo od HNB-a zatražili podatke, ali i komentar ne smatraju li takav ekspresni način nuđenja i odobravanja kredita svojevrsnim poticanjem na zaduživanje. I hoćemo li za nekoliko godina opet gledati kako država spašava zadužene, slično kao što se to činilo zbog švicaraca?
Iz središnje banke otkrili su nam da je na kraju 2023. godine stanje nestambenih kredita iznosilo 8,3 milijarde eura te da je aktivni nestambeni kredit u tom trenutku imalo 739.500 dužnika dok je omjer duga kućanstva prema BDP-u iznosio 32 posto, s mogućnošću povećanja zaduženosti zbog usporavanja rasta dohodaka i nastavka rasta dugovanja.
Dodatno, njihova statistika potvrđuje da su nestambeni krediti lani porasli 16 posto, što je ubrzanje u odnosu na godinu prije kad je ta stopa iznosila nešto malo više od 11 posto. Prosječna isplata takvog kredita lani je iznosila 8900 eura, a najčešće se takvi krediti isplaćuju dužnicima s primanjima od oko 1200 eura.
HNB provjerava drže li se banke propisa
"Banke kredite putem aplikacija nude u skladu s digitalnom transformacijom njihova poslovanja. Dodatno, one su dužne pridržavati se istih propisa neovisno o tome odobravaju li se krediti u poslovnici ili digitalnim putem, a HNB provjerava primjenu tih propisa", rekli su te napomenuli kako potrošači u slučaju podizanja kredita putem aplikacije imaju mogućnost odustanka u roku od 14 dana, što im omogućava da se naknadno predomisle.
Ipak, mnogi upozoravaju da je takva laka dostupnost gotovinskih kredita neopravdana.
"Kritična sam prema takvim kreditima, smatram da je jedina opravdana vrsta kredita onaj stambeni, dok bi kod nenamjenskih kredita od potrošača trebalo tražiti da detaljno obrazlože razloge zbog kojih ih trebaju jer mi se čini da je to puno rjeđe zbog stvarnih potreba, a češće zbog nekih nepromišljenosti", kaže Sandra Ferenčak, autorica financijskog bloga My Tetka.
Napominje kako banke danas kredite nude čak i uz pomoć push poruka, a u konačnici će biti upitno kako će mnogi građani te kredite vratiti.
"Pozdravljam odluku HNB-a koji je nedavno uveo ograničenja u smislu mogućnosti kreditiranja potrošača gdje su puno strože propisani iznosi opterećenja u odnosu na plaće", ističe.
Izvor: Jutarnji list
Povezane vijesti
BiznisTvrtka za 48 sati i 100 eura: Europska komisija predlaže jedinstveni oblik poduzeća za cijelu Uniju
„EU Inc." bi tvrtkama omogućio da posluju po istim pravilima u svih 27 članica, no prava korist nije u bržem osnivanju, nego u lakšem širenju preko granica
BiznisNjemački proizvođač oružja utrostručio dobit: potražnja raste s obrambenim proračunima NATO-a
U prvom polugodištu 2026. ostvarena rekordna dobit od 40,8 milijuna eura, potaknuta povećanim izdvajanjima za obranu nakon ruske invazije na Ukrajinu
BiznisOd ponedjeljka građani mogu upisivati nove trezorske zapise
Od sada upis "trezoraca" i putem mobilnih telefona
BiznisVISA uvodi AI agente koji će kupovati umjesto vas
Kupovina bez klika
Najčitanije vijesti (tjedan dana)
- 1
Njihova djela i žrtva nikada ne smiju pasti u zaborav - 2
Kazne se penju do vrtoglavih milijun eura: Ovaj propust skupo će vas koštati! - 3
Veliki iskorak kojim će pacijenti dobiti skrb na razini europskih klinika - 4
Država prostor na slavonskobrodskom Korzu nudi po početnoj cijeni od 946 eura - 5
Skuplje doplate za šest lijekova: Provjerite je li i vaša terapija među njima
Najnovije vijesti
- 1
Novi Zakon o potrošačkim kreditima: Nema više samovoljnog povećanja minusa ni naknada za stambene kredite - 2
Evo gdje ove subote odvoze glomazni otpad - 3
Ministarstvo oštro o bojkotu nastave: Ne dopustite da vas politički akteri iskoriste, svi izostanci bit će neopravdani - 4
Podržan rebalans proračuna Brodsko-posavske županije za 2026. godinu - 5
Napuštaju montažnu halu i grade moderan dom
Top 10 tjednih tema
Pratite nas na Facebook stranici, Instagram profilu, YouTube kanalu i TikToku te se pridružite našoj Facebook grupi i raspravljajte s nama o aktualnim temama.
Imate priču? Javite nam se na redakcija@infopix.hr