Rekordni uvoz hrane: Samo mesa i kruha uvezli smo za milijardu eura
Foto: infopix

Rekordni uvoz hrane: Samo mesa i kruha uvezli smo za milijardu eura

Cijene rastu svemu, osim jednoj stvari

Vijesti
Infopix
5 min

Ukupan prošlogodišnji uvoz hrane od oko 5,23 milijarde eura bio je za oko 417,8 milijuna eura veći nego u 10 mjeseci 2023., odnosno za 8,7%, dok je ukupan izvoz 'težak' 3,15 milijardi manji za 1,2 posto.

Gore idu cijene svega, osim svinjetine. One su u manje od pola godine pale i više od 40%. Zato ne da je 5 do 12 u hrvatskom svinjogojstvu nego je 12 i 15 i uskoro sa svinjetinom, koje i sada proizvedemo jedva 50% potreba, nećemo biti samodostatni ni 20%, upozoravaju ovih dana svinjogojci iz Slavonije i Baranje koji muku muče s više od 35 tisuća neprodanih tovljenika. Otkupna cijena žive vage po tovljeniku na burzama je pala na svega 1,16 eura, klizi i prema euru, a farmera je koštala 1,70 eura, što znači da po svakoj svinji od oko 170 kg gubi oko 100 eura, upozorili su ovih dana svinjogojci HPK tražeći hitno gašenje požara i zaštitu domaće proizvodnje. No zašto bi trgovci meso domaćih svinjogojaca i klaoničara plaćali više kad mogu uvesti jeftine europske viškove?

Uvozni svinjski but iz Njemačke na policama mogu, naime, prodavati i za svega 3,50 eura, a uskoro i za 2,50, nastavi li se azijski bojkot njemačke svinjetine zbog slinavke i šapa. I dok svinjogojci plaču kako im se puca u potiljak, pokoja domaća svinja više ili manje, u državi, čini se, nikoga previše ne zabrinjava – sve dok su nam police, pa makar i uvozne svinjetine pune. Prema privremenim podacima DZS-a, koje je obradio HGK, samo smo lani u prvih 10 mjeseci uvezli svježe i rashlađene svinjetine za 265,8 milijuna eura, za oko 6,2 milijuna ili 4,6% više nego u istom razdoblju 2023. Hrana nam je i dalje u fokusu samo zbog divljanja cijena, poljoprivredne strategije spominju se tek pred izbore, dok proizvodnja – i ne samo mesa – i dalje pada, jednako kao i izvoz. Alarmantno, ali istinito, deficit vanjskotrgovinske razmjene s inozemstvom po pitanju poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda od oko 1,9 milijardi eura u cijeloj 2023., lani smo tako premašili već u prvih 10 mjeseci. Samo smo mesa uvezli za 9,3% više, odnosno za više od 50 milijuna eura u odnosu na prvih 10 mjeseci 2023. Ukupan uvoz hrane od oko 5,23 milijarde eura bio je pak za oko 417,8 milijuna eura veći nego u 10 mjeseci 2023., odnosno za 8,7%, dok je ukupan izvoz 'težak' 3,15 mlrd. manji za 39,3 milijuna eura, odnosno 1,2%.

Iz HGK kažu kako je ukupan deficit vanjskotrgovinske bilance u promatranom razdoblju rastao 28%, odnosno za 457,1 milijun eura i iznosi 2,09 milijardi eura. – Pokrivenost uvoza izvozom nam je 60%, a lani je bio 66%. U izvozu su najzastupljeniji duhan i prerađevine, žitarice, različiti prehrambeni proizvodi visokog stupnja prerade, proizvodi na bazi žitarica i škroba, kakao i proizvodi od kakaa te pića i alkohol – objašnjavaju iz HGK. Kad je pak u pitanju uvoz, meso je na prvom mjestu uvozne ljestvice s ukupno 617,2 milijuna eura – i čini 11,8% vrijednosti ukupnog uvoza. Svježe i rashlađene govedine uvezli smo za 155,8 mil. eura, za 20% više nego u 10 mjeseci 2023., a da nisu u pitanju samo inflacija i više cijene, i količinski smo je uvezli za oko 15% više, svinjetine za 2,4, odnosno 4,6%. Piletine smo uvezli za 80,55 mil. eura ili 13,1% više, količinski za 15,3%... Slijede proizvodi na bazi žitarica i škroba, mliječni proizvodi, jaja i med, pića i alkohol, različiti proizvodi visokog stupnja prerade te voće... Primjerice, proizvoda na bazi žitarica i škroba lani smo u 10 mjeseci uvezli za 464,8 milijuna eura, od čega samo kruha, peciva i kolača za 288,4 milijuna eura, što je novi rast za više od 11,3%, te količinski za 9,6%, dok smo tjestenine također uvezli za nimalo zanemarivih 60,4 milijuna ili 6,5% više. Mlijeka i mliječnih proizvoda uvezli smo za 410,5 milijuna, 14,1% više...

U razdoblju od siječnja do listopada lanjske godine Hrvatska je ostvarila suficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni žitarica od 205,7 mil. eura te uljarica od 85,2, dok u svim ostalim kategorijama poljoprivredno-prehrambenih proizvoda zapravo ostvarujemo deficit. Osim u razmjeni mesa – i to od 507,9 milijuna eura, najveći deficit ostvaren je u mliječnim proizvodima i jajima (308,8), hrane za životinje (239,2), voća (232,4), proizvoda na bazi žitarica i škroba (194,6) te povrća (163,3). Spomenimo, naime, kako smo voća uvezli u vrijednosti 327,9 milijuna eura, za oko 10% više nego u 10 mjeseci godinu ranije, a povrća za 244,3 milijuna eura, od čega je samo krumpir činio gotovo 60 milijuna eura, a luk, češnjak i poriluk 22 milijuna eura, mrkva 12,5 milijuna... Meso i mlijeko čine vrtoglavih 34% ukupnog deficita! – U strukturi deficita prevladavaju proizvodi veće dodane vrijednosti i dohodovnosti, kao što su meso, mlijeko i voće. Trendovi nisu dobri, prema prvim procjenama DZS-a za 2024., vrijednost proizvodnje u tekućim cijenama pada za 0,4%, a realni dohodak u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji za više od 6%. Sve to upućuje na zaključak da najavljenim izmjenama Strateškog plana ZPP-a RH 2023. – 2027. trebamo više sredstava osigurati za povećanje investicija u poljoprivredi i prehrambenoj industriji, posebice u nove tehnologije i inovacije, što je preduvjet veće produktivnosti i konkurentnosti – rekao je Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam.

Konzultantica za poljoprivredu i prehrambenu industriju Zvjezdana Blažić do kraja godine očekuje još znatnije povećanje deficita vanjskotrgovinske bilance poljoprivrednih proizvoda. Objašnjava kako se već godinama ništa važno ne događa u pogledu strukture izvoza. Ne širi se paleta proizvoda koji se izvoze, a ni tržišta na koja plasiramo hranu i pića. Sa strukturom proizvoda vanjskotrgovinske razmjene nikako ne možemo biti zadovoljni jer dominiraju poljoprivredne sirovine kao žitarice, uljarice (commodities), živa goveda i svinje, a u uvozu prerađeni proizvodi poljoprivredno prehrambene industrije. – Hrvatska već godinama povećava uvoz mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda, voća, povrća, šećera te proizvoda poljoprivredno prerađivačke industrije. Uspoređuju li se podaci iz prvih triju kvartala, u četiri godine uvoz mesa narastao nam je dvostruko – kazala je Blažić. Za uvoz mlijeka u prvih devet mjeseci 2024. utrošili smo 368 mil. eura. No u toj kategoriji imali smo i rast izvoza mliječnih proizvoda, vrhnja, mlijeka, sira, maslaca, a prisutan je i snažan rast izvoza jaja. Zanimljivo je da bilježimo vrlo veliki rast 'izvoza' banana, agruma, datulja, lubenica i dinja te jabuka. No uvoz je znatno veći te nam je deficit pokrivenosti uvoza izvozom kod povrća 35%, a voća 24,4% – zaključila je Blažić.

Izvor: Večernji list

Povezane vijesti

Najčitanije vijesti (tjedan dana)

  1. 1Njihova djela i žrtva nikada ne smiju pasti u zaborav
  2. 2Kazne se penju do vrtoglavih milijun eura: Ovaj propust skupo će vas koštati!
  3. 3Veliki iskorak kojim će pacijenti dobiti skrb na razini europskih klinika
  4. 4Država prostor na slavonskobrodskom Korzu nudi po početnoj cijeni od 946 eura
  5. 5Skuplje doplate za šest lijekova: Provjerite je li i vaša terapija među njima

Najnovije vijesti

  1. 1Novi Zakon o potrošačkim kreditima: Nema više samovoljnog povećanja minusa ni naknada za stambene kredite
  2. 2Evo gdje ove subote odvoze glomazni otpad
  3. 3Ministarstvo oštro o bojkotu nastave: Ne dopustite da vas politički akteri iskoriste, svi izostanci bit će neopravdani
  4. 4Podržan rebalans proračuna Brodsko-posavske županije za 2026. godinu
  5. 5Napuštaju montažnu halu i grade moderan dom

Top 10 tjednih tema

  1. 1Vukovar
  2. 2obrana Vukovara
  3. 3Brođani
  4. 4Šimini anđeli pakla
  5. 5specijalna policija
  6. 6kazne
  7. 7stanovanje
  8. 8 carina
  9. 9putovanja
  10. 10 njemačka

Pratite nas na Facebook stranici, Instagram profilu, YouTube kanalu i TikToku te se pridružite našoj Facebook grupi i raspravljajte s nama o aktualnim temama.

Imate priču? Javite nam se na redakcija@infopix.hr